Europa bi se uskoro mogla suočiti s neugodnom posljedicom ambiciozne ekološke politike – skupljim lijekovima i mogućim nestašicama, osobito onih generičkih. Razlog je nova direktiva Europske unije koja cilja na temeljitije pročišćavanje otpadnih voda, ali trošak tog procesa prebacuje upravo na farmaceutsku industriju.
Prema prijedlogu, proizvođači lijekova i kozmetike morali bi pokriti najmanje 80 posto troškova uklanjanja mikropolutanata iz voda. Riječ je o tragovima lijekova koji nakon korištenja završavaju u okolišu, a koje postojeći sustavi pročišćavanja ne mogu u potpunosti ukloniti.
Iako se cilj direktive čini neupitnim, zaštita zdravlja ljudi i okoliša, industrija upozorava na ozbiljne posljedice. Proizvođači, posebno oni koji proizvode jeftine generičke lijekove, već posluju s minimalnim maržama. Dodatni financijski teret mogao bi dovesti do povećanja cijena, ali i povlačenja pojedinih lijekova s tržišta.
S druge strane, stručnjaci naglašavaju da bi odgađanje ili odbacivanje mjera moglo imati dugoročno opasne posljedice.
Mikropolutanti u vodi povezani su s nizom zdravstvenih i ekoloških rizika, uključujući utjecaj na hormonalni sustav i razvoj otpornosti na antibiotike.
Europa se tako nalazi pred dilemom: zaštititi okoliš uz potencijalno skuplje i manje dostupne lijekove, ili zadržati postojeći sustav uz veći rizik za zdravlje.
Konačna odluka mogla bi značajno utjecati i na pacijente i na farmaceutsku industriju, ali i postaviti presedan za buduće politike koje pokušavaju pomiriti ekologiju i ekonomiju.
