Zahvaljujući snažnom rastu cijena prirodnog plina, Norveška je u kolovozu zabilježila iznimne izvozne rezultate. Ukupna vrijednost norveškog izvoza dosegnula je 191 milijardu kruna (oko 17.7 milijardi eura), što predstavlja rast od 6.7 posto u odnosu na srpanj te čak 32.9 posto u odnosu na kolovoz prošle godine.
Istovremeno, uvoz je zadržao stabilnu putanju dosegnuvši 90.6 milijardi kruna, uz blagi mjesečni rast od 0.3 posto i godišnji rast od 7.3 posto.
Eksplozija vrijednosti izvoza plina
Glavni pokretač ovakvog gospodarskog uzleta bio je prirodni plin. Vrijednost izvezenog plina u kolovozu iznosila je 77.7 milijardi kruna (oko 7.2 milijarde eura) — što je 17 posto više nego u srpnju, dok u usporedbi s istim mjesecom prošle godine taj skok iznosi nevjerojatnih 80.9 posto.
Do naglog rasta cijena došlo je uslijed globalnih poremećaja na energetskom tržištu. Norveški statistički ured ističe kako su napetosti u Hormuškom tjesnacu i smanjene isporuke ukapljenog prirodnog plina (LNG) stvorile pritisak na opskrbu, dok su europska skladišta u ušla u kasno ljeto neuobičajeno prazna. Povećana potražnja u Europi, uzrokovana ubrzanim punjenjem skladišta prije sezone grijanja, dodatno je pogurala cijene prema gore.
Pad izvoza sirove nafte, stabilnost ostalih sektora
Za razliku od plinskog sektora, vrijednost izvoza sirove nafte pala je za 4.6 posto u odnosu na srpanj, spustivši se na 42.6 milijardi kruna (iako je i dalje 12.7 posto viša nego u kolovozu prošle godine).
Ostali dijelovi gospodarstva također su zabilježili pozitivne trendove:
- Kopneno gospodarstvo (bez nafte, plina, brodova i platformi): Rast od 4.8% u odnosu na srpanj i 12.3% na godišnjoj razini.
- Riba i morski plodovi: Vrijednost izvoza porasla je za 3.7% u odnosu na prethodni mjesec.
Najveći trgovinski suficit u posljednjih godinu i pol
Kao rezultat visokih izvoznih prihoda, Norveška je u kolovozu ostvarila trgovinski višak od 100.4 milijarde kruna (oko 9.3 milijarde eura). To je skok od 13.2 posto u odnosu na srpanj i čak 69.4 posto u odnosu na kolovoz prošle godine, čime je ostvaren najveći mjesečni suficit još od siječnja 2023. godine.
Nakon znatnog smanjenja isporuka ruskog plina, Norveška se učvrstila kao jedan od najvažnijih energetskih oslonaca Europe, zbog čega svako poskupljenje energenata izravno i snažno puni norveški proračun.
