U posljednje vrijeme zabilježen je znatan porast broja zahtjeva za stjecanje hrvatskog državljanstva među osobama hrvatskog podrijetla, što pokazuje sve veću želju iseljenika i njihovih potomaka za povezivanjem s domovinom. Prema izvještajima diplomatskih predstavništava, samo u jednom od južnoameričkih gradova dodijeljeno je šezdesetak novih putovnica u roku od jednog dana, a ukupno je za mjesec dana zabilježen broj od stotinjak i više primljenih zahtjeva.
Promjena zakona o hrvatskom državljanstvu iz 2022. godine olakšala je proceduru za stjecanje državljanstva osobama koje mogu dokazati hrvatsko podrijetlo, što je dodatno podstaklo interes. Hrvatske diplomatske misije, primjerice u Brazilu, suočavaju se s povećanim priljevom prijava, čemu u prilog ide i činjenica da su se na terenu organizirale dodatne ispostave kako bi se postupak ubrzao.
Statistike pokazuju da je u 2024. godini gotovo četiri tisuće osoba iz devet zemalja Južne Amerike steklo hrvatsko državljanstvo. Među razlozima navode se ponajprije želja za stabilnijim životom u okviru Europske unije, mogućnostima rada i boravka, ali i vraćanje korijenima – upoznavanje matične zemlje i jačanje obiteljskih veza s Hrvatskom.
Vlada Republike Hrvatske promiče ovaj trend i kao priliku za demografski poticaj te za privlačenje radne snage u sektore koji bilježe manjak radnika. Usto, predviđene su subvencije za povratnike koji se odluče na samozapošljavanje u Hrvatskoj.
Za one koji razmišljaju o prijavi državljanstva, važno je napomenuti da postupak uključuje dokazivanje hrvatskog podrijetla, kao i ispunjavanje zakonskih uvjeta propisanih za stjecanje državljanstva. Također, procedura se može razlikovati ovisno o zemlji boravka i organizaciji diplomatske misije.
Zaključno, sve je jasnije da se hrvatski državljanski status sve češće koristi kao sredstvo za jačanje veze s domovinom – i to ne samo emocionalno, već i praktično, kroz prilike koje pruža članstvo u Europskoj uniji.
