Hrvatski cestovni teretni prijevoz prolazi kroz jednu od najvećih strukturnih promjena u novijoj povijesti. Ako se hitno ne pokrenu pitanja povećanja produktivnosti, dostupnosti radne snage i regulatornog rasterećenja, pritisci na profitabilnost i kapacitete domaćih prijevoznika nastavit će nezaustavljivo rasti, dramatično upozorava Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u svom novom analitičkom prilogu Fokus tjedna.
Sektor koji drži čak 72 posto ukupnog prijevoza roba u Hrvatskoj i kojem gotovo trećina prihoda dolazi iz inozemstva, danas je pod udarom s više strana: od rasta troškova rada i volatilnosti energenata, preko stroge europske regulative, pa sve do usporene europske industrije i nestabilnih opskrbnih lanaca.
Brojke otkrivaju problem: Prihodi skaču, produktivnost kaska
Na prvi pogled, brojke djeluju sjajno – poslovni prihodi hrvatskog cestovnog prijevoza u posljednjih su pet godina porasli za 63,9 posto. Međutim, stvarni problem leži u detaljima. Prihod po zaposlenom raste osjetno sporije (34,4 posto), što jasno upućuje na ograničen rast produktivnosti.
Istovremeno, trošak rada raste po CAGR stopi od 11,4 posto, nošen kontinuiranim rastom bruto plaća i administrativnim povećanjem minimalca koje automatski pritišće i sve ostale platne razrede.
Vozača nema ni za lijek: Najveće ograničenje daljnjeg rasta sektora danas je dostupnost radne snage. Budući da samo na razini Europe u ovom trenutku nedostaje gotovo pola milijuna profesionalnih vozača, domaći sektor sve teže povećava svoje kapacitete.
Apsurd s dnevnicama: Hrvatski vozač na terenu vrijedi triput manje od austrijskog?
Iz HUP-a posebno prstom upiru u nekonkurentan domaći sustav dnevnica koji je u potpunom nesrazmjeru sa susjedstvom. Dok hrvatska dnevnica za rad na terenu iznosi skromnih 30 eura i nije se mijenjala još od 2019. godine, brojke u okruženju izgledaju znatno privlačnije:
- Bosna i Hercegovina: 50 eura
- Slovenija: 80 eura
- Austrija: čak 90 eura
“Takav jaz smanjuje atraktivnost domaćeg tržišta rada i povećava pritisak na poslodavce koji razliku pokušavaju kompenzirati kroz bruto povećanja plaća, čime dodatno rastu troškovi poslovanja i slabi domaća konkurentnost”, objašnjavaju iz HUP-a.
Europska pravila i kraće rute: Više posla, manje zarade
Uz domaće probleme, prijevoznici vode bitku i s europskom regulativom. Paket o mobilnosti (Mobility Package) donio je rigorozna nova pravila o kabotaži, obveznom povratku vozila, digitalnim tahografima i strogoj evidenciji radnog vremena. Sve to operativno upravljanje čini kompleksnijim, a administrativne troškove znatno višima.Dodatno, promijenio se i sam model trgovine. Zbog globalnih šokova, opskrbni lanci postaju skuplji i manje predvidivi. Količina robe raste, ali tonski kilometri rastu sporije. U praksi to znači pomak prema kraćim, češćim i hitnijim prijevozima. Prijevoznici obavljaju znatno više operativnog posla i “praznih kilometara”, ali bez proporcionalnog povećanja zarade.
Geostrateški adut koji moramo pametno iskoristiti
Unatoč crnim prognozama, Hrvatska u rukama ima ogroman adut. Uz Njemačku, naša je zemlja jedina u Europskoj uniji koja sudjeluje na čak sva četiri TEN-T koridora. To nam otvara fantastičan dugoročni potencijal za razvoj logistike i intermodalnog prometa. Ipak, taj potencijal postaje sve skuplji i zahtjevniji za pratiti.“Postaje jasno da dosadašnji model rasta sektora više nije dovoljan i da će bez strukturnih prilagodbi pritisci na profitabilnost i kapacitete nastaviti rasti. Upravo zato produktivnost, dostupnost radne snage, regulatorno opterećenje i učinkovitost logističkih procesa postaju ključni za dugoročnu konkurentnost”, zaključuju u HUP-u.
