Hrvatska pedijatrijska društva protive se mogućem ukidanju obveznog, rutinskog cijepljenja novorođenčadi protiv tuberkuloze (BCG). Smatraju da zdravstveni sustav još nije spreman prijeći na model u kojem bi se cijepila samo djeca iz rizičnih skupina.
Rasprava o promjeni programa otvorena je nakon što je ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak najavio razmatranje mogućnosti prestanka cijepljenja sve novorođenčadi i prelaska na ciljano cijepljenje djece s povećanim rizikom.
Hrvatsko pedijatrijsko društvo i Hrvatsko društvo za pedijatrijsku pulmologiju uputili su Ministarstvu zdravstva i HZJZ-u stručno mišljenje u kojem predlažu nastavak postojećeg programa te novu procjenu situacije za godinu dana.
Prema podacima HZJZ-a, u posljednjih deset godina u Hrvatskoj nije zabilježen nijedan slučaj tuberkuloznog meningitisa kod djece mlađe od pet godina. Riječ je o jednom od epidemioloških kriterija koji omogućuju razmatranje prelaska na selektivno cijepljenje.
Ipak, pedijatri upozoravaju da taj podatak sam po sebi nije dovoljan. Ključno je pitanje može li zdravstveni sustav pravodobno prepoznati svu djecu koja imaju povećan rizik od zaraze i osigurati da budu cijepljena.
Posebno upozoravaju na promjene u strukturi oboljelih. Broj slučajeva tuberkuloze u Hrvatskoj smanjen je s 282 u 2024. na 219 u 2025. godini, ali raste udio oboljelih koji su rođeni izvan Hrvatske. Njihov udio povećao se s 2,3 posto u 2021. na 29,2 posto u 2025. godini.
Pedijatri smatraju da bi prelazak na selektivno cijepljenje mogao dovesti do toga da upravo najugroženija djeca ostanu neprepoznata i nezaštićena. Sadašnji sustav omogućuje cijepljenje u rodilištima, a obuhvaća više od 95 posto novorođenčadi, neovisno o obiteljskim, socijalnim i drugim okolnostima.
Kao primjer navode i iskustva drugih država. U Portugalu je istraživanje pokazalo da je 45,7 posto djece iz visokorizičnih skupina ostalo necijepljeno nakon uvođenja selektivnog pristupa.
Pedijatrijska društva zato traže ispunjavanje sedam preduvjeta prije eventualne promjene programa. Među njima su jasno definiranje rizičnih skupina, pouzdan sustav njihova prepoznavanja već u rodilištima, osigurana dostupnost cjepiva, jačanje epidemiološkog nadzora i provedba pilot-projekta.
U pozadini rasprave nalazi se i slučaj BCG cjepiva bugarskog proizvođača Bul Bio NCIPD Ltd. HALMED je početkom listopada obustavio njegovu distribuciju i primjenu nakon četiri prijave ozbiljnih nuspojava, odnosno upale kosti ili koštane srži kod djece cijepljene tijekom 2024. i početkom 2025. godine.
Capak je nakon toga izjavio da je u sva četiri slučaja potvrđena bakterija BCG podrijetlom iz cjepiva. Rezultati istrage i izvanredne provjere kakvoće cjepiva još nisu javno objavljeni.
BCG cjepivo prvenstveno štiti malu djecu od najtežih oblika tuberkuloze, uključujući tuberkulozni meningitis i milijarnu tuberkulozu. Pedijatri poručuju da se o ukidanju rutinskog cijepljenja ne bi smjelo odlučivati dok se ne osigura da novi model neće smanjiti zaštitu najranjivije djece.





