Tržište rada ubrzano se mijenja, a neka zanimanja u godinama koje dolaze mogla bi postati još traženija. Među njima nisu samo stručnjaci za nove tehnologije, već i poljoprivrednici, vozači, građevinski radnici te zaposlenici u zdravstvu i socijalnoj skrbi.
O budućnosti zapošljavanja govorio je premijer Andrej Plenković na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća održanoj u ponedjeljak, 26. listopada, naglasivši kako će prilagodba novim tehnologijama i stalno usavršavanje biti ključni za konkurentnost hrvatskog gospodarstva.
Prema predstavljenim globalnim procjenama, do 2030. godine moglo bi nastati 170 milijuna novih radnih mjesta, dok bi istodobno mogla nestati 92 milijuna postojećih. Očekuje se i da će se promijeniti čak 39 posto vještina potrebnih za obavljanje današnjih poslova.
Među zanimanjima za koja se predviđa najveći rast broja zaposlenih ističu se poljoprivrednici, dostavljači, programeri, građevinski radnici i prodavači.
Velike potrebe za radnicima očekuju se i u prehrambenoj industriji, zdravstvu, socijalnom radu, savjetovanju te poslovima skrbi za druge osobe.
Istodobno će razvoj tehnologije otvarati nove mogućnosti stručnjacima za kibernetičku sigurnost, električna i autonomna vozila, zaštitu okoliša te obnovljive izvore energije.
Posebnu pozornost privlači utjecaj umjetne inteligencije. Prema procjenama Međunarodnog monetarnog fonda, oko 40 posto radnih mjesta u svijetu izloženo je njezinu utjecaju, dok u razvijenim gospodarstvima taj udio doseže 60 posto.
Ipak, to ne znači da će sva ta radna mjesta nestati. Očekuje se da će tehnologija preuzimati dio rutinskih i administrativnih zadataka, dok će ljudi više vremena posvećivati kreativnim, analitičkim i složenijim poslovima.
Plenković je istaknuo kako istraživanje Hrvatske gospodarske komore i Ekonomskog instituta pokazuje da se hrvatski radnici zasad uglavnom ne boje gubitka posla zbog umjetne inteligencije.
Vlada pritom naglašava važnost cjeloživotnog obrazovanja, prekvalifikacija i ulaganja u nova znanja, uključujući sustav vaučera za obrazovanje odraslih.
Poruka predstavljenih procjena jasna je: budućnost tržišta rada neće pripadati isključivo tehnološkim stručnjacima. Jednako važni ostat će poslovi koji zahtijevaju praktične vještine, neposredan rad s ljudima i znanja koja tehnologija ne može jednostavno zamijeniti.
