Turistička zajednica Međimurske županije u suradnji s OPG-om Pozojov vrčak i bistroom Beška organizirala je u petak, 28. kolovoza, gastronomsku večer posvećenu lokalnoj i ekološkoj hrani, održivoj proizvodnji te razvoju međimurske gastronomije. U središtu večeri bili su upravo oni koji stvaraju njezinu osnovu – lokalni proizvođači, ugostitelji i dionici turističkog sektora.
Večera u četiri slijeda, održana u bistrou Beška, bila je svojevrsna prezentacija koncepta slow fooda u Međimurju. Naime, Međimurje se posljednjih godina sve snažnije profilira kao prepoznatljiva slow food i slow travel destinacija, koja tradicionalnu međimursku kuhinju povezuje sa suvremenim gastronomskim trendovima. U središtu ovog pristupa nalaze se lokalni proizvodi, domaća i ekološka priprema hrane te autentični okusi kraja. Slow turizam pritom ne znači samo sporije putovanje, već kvalitetniji i sadržajniji boravak. Turistička zajednica Međimurske županije kroz projekt „Međimurje – slow food travel destination“ razvija koncept turizma koji posjetitelje potiče da uspore, upoznaju destinaciju i dožive je kroz njezinu gastronomiju, kulturu, prirodu i miran ritam svakodnevnog života lokalnog stanovništva. Naglasak je ujedno i na održivosti te uključivanju lokalnih proizvođača i ugostiteljskih objekata u turističku ponudu.
Uvodnu riječ o konceptu slow fooda održao je direktor Turističke zajednice Međimurske županije Rudi Grula, koji je istaknuo važnost proizvodnje i kvalitete domaćih namirnica te važnost lokalnih proizvođača koji zajedno sa međimurskim restoranima pridonose stvaranju bogate turističke ponude i autentične gastronomske priče. Ujedno je pozvao sudionike i goste da svojim iskustvima i pogledima doprinesu razgovoru o hrani, zemlji, ekologiji, održivoj proizvodnji i budućnosti međimurske gastronomije.
Tijekom večeri tako su predstavljene i važne regionalne inicijative usmjerene upravo prema održivoj i lokalnoj proizvodnji hrane – program „Međimurje Slow Food regija“, „Eko plac zelenih heroja“, „Eko vikend u restoranima“ te međunarodni projekt „Hrana bez granica“. Njihovo predstavljanje dodatno je istaknulo potencijal Međimurja za razvoj gastronomije koja povezuje lokalne resurse, održivu proizvodnju i turistički doživljaj.
U sklopu prezentiranja navedenih projekata, ali i općenito o važnosti domaće i ekološke hrane govorili su Mirjana Biber-Hren (OPG Hren Marijan), Branimir Jakopić (Terbotz), Dijana Posavec (Centar dr. Rudolfa Steinera), Natalija Hunjadi (OPG Hunjadi Dean), Sanja Krištofić (LAG međimurski doli i bregi) i Tina Petković (Luxor Hill). Njihova su izlaganja otvorila razgovor o ulozi ekoloških proizvođača, lokalnih namirnica i održivih modela proizvodnje u razvoju međimurske gastronomije. Večeri su, uz prethodno spomenute, prisustvovali i djelatnici Turističke zajednice Međimurske županije te Turističke zajednice područja Srce Međimurja.
Završnu riječ imali su vlasnik Luka Damjanović i chefica Ines Jurišić iz bistroa Beška, koji su predstavili sam način pripreme hrane i pristup kojim su lokalne namirnice pretvorene u suvremene gastronomske kreacije.
Jelovnik je osmislila i pripremila upravo Ines Jurišić, koristeći vrhunske domaće namirnice uzgojene u vrtu bistroa Beška, ali i proizvode lokalnih proizvođača OPG Varga Natalija, OPG Zdravko i Slavica Šegović, OPG Hunjadi Dean, OPG Jagoda Turk, OPG Hren Marijan i OPG Lisjak Leo koji su svojim namirnicama sudjelovali u pripremi večere. Upravo su njihovi proizvodi pokazali kako lokalna, sezonska i ekološki uzgojena hrana može postati temelj kvalitetne gastronomske i turističke ponude.
Na taj način hrana postaje više od samog gastronomskog doživljaja – ona predstavlja priču o prostoru, ljudima koji ga obrađuju i tradiciji koja se razvija u skladu sa suvremenim potrebama. S time, poseban naglasak večeri bio je upravo povezivanju lokalnih proizvođača, ugostitelja i turističkog sektora, s ciljem uključivanja ne samo bistroa Beška, već i drugih restorana i preostalih OPG-ova koji ovakvim načinom prezentiranja hrane gostima stvaraju jednu lijepu zaokruženu gastronomsku, ali i turističku priču o Međimurju.
Gastronomska večer tako je bila više od večere – bila je najava novih projekata i inicijativa, ali i susret ljudi koji stvaraju, proizvode, pripremaju i promoviraju međimursku hranu. Ujedno je poslužila kao prilika da se kroz konkretan gastronomski doživljaj pokaže kako koncept slow food–a može izgledati u praksi – od ekološkog proizvođača i domaćeg vrta, preko lokalnog ugostitelja, pa sve do tanjura koji priča priču o Međimurju.
