Ljubitelji jutarnje kave, narančina soka i avokada mogli bi uskoro plaćati znatno više. Europska unija razmatra stroža pravila za ostatke određenih pesticida u poljoprivrednim proizvodima koji se uvoze iz zemalja izvan EU-a.
Europska komisija želi dodatno pooštriti pravila o pesticidima koji su zabranjeni za korištenje na području Europske unije zbog zdravstvenih ili okolišnih rizika. Prema analizi Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije, takva bi promjena mogla imati ozbiljne posljedice na cijene pojedinih prehrambenih proizvoda.
U najnepovoljnijem, hipotetskom scenariju koji je analiziran, a u kojem proizvođači izvan EU-a ne bi prilagodili način proizvodnje novim europskim pravilima, cijena kave mogla bi porasti čak 332 posto, dok bi citrusi mogli poskupjeti oko 82 posto. Istodobno bi se uvoz poljoprivrednih proizvoda u Europsku uniju mogao smanjiti za približno 41 posto.
Ipak, važno je naglasiti da se radi o hipotetskom scenariju, a ne o prognozi da će kava doista poskupjeti 332 posto. U realističnijim scenarijima, u kojima bi se proizvođači iz trećih zemalja prilagodili novim pravilima, očekuju se blaži, ali i dalje mogući pritisci na cijene i dostupnost pojedinih proizvoda.
Što Bruxelles želi postići?
Ideja je da se za određene pesticide koji su zabranjeni u EU-u ostaci u uvezenoj hrani praktički svedu na tehničku nulu. Europska komisija tvrdi da je cilj zaštititi potrošače i spriječiti da se kroz uvoz na europsko tržište ponovno uvedu proizvodi povezani s najopasnijim pesticidima.
Europski poljoprivrednici takav pristup uglavnom podržavaju jer smatraju da bi se time osigurali ravnopravniji uvjeti tržišnog natjecanja. Naime, europski proizvođači moraju poštovati stroga pravila o korištenju pesticida, dok se istodobno na tržištu EU-a prodaju proizvodi iz država s drugačijim pravilima.
No, proizvođači izvan Unije upozoravaju da bi nova pravila mogla postati svojevrsna trgovinska prepreka.
Na udaru brojni proizvodi
Prema analizi Europske komisije, potencijalne promjene mogle bi obuhvatiti 18 aktivnih tvari i čak 235 vrsta poljoprivrednih proizvoda iz 86 zemalja. Komisija pritom još nije konačno odredila koje će konkretne tvari biti obuhvaćene novim pravilima. Odluke bi se trebale donositi pojedinačno, uz procjenu gospodarskih posljedica.
Posebno se spominju proizvodi poput kave, citrusa, avokada i bobičastog voća, ali i brojni drugi proizvodi koji se u velikoj mjeri uvoze iz trećih zemalja.
Proizvođači iz Maroka, Južne Afrike, Kanade, Hondurasa, Brazila i drugih zemalja već upozoravaju da bi stroža pravila mogla smanjiti njihov izvoz prema europskom tržištu i povećati troškove proizvodnje.
Istodobno bi manja dostupnost uvozne hrane mogla povećati potražnju za europskim poljoprivrednim proizvodima, što bi moglo potaknuti domaću proizvodnju.
Mogući i međunarodni trgovinski spor
Oko novih pravila već se pojavljuju ozbiljna neslaganja. Australija, Kanada, Paragvaj i Sjedinjene Američke Države osporile su određene mjere pred Svjetskom trgovinskom organizacijom.
Zagovornici strožih pravila smatraju da europski poljoprivrednici ne bi trebali biti u nepovoljnijem položaju zbog toga što proizvodi iz drugih dijelova svijeta nastaju uz korištenje sredstava koja su u EU-u zabranjena.
Protivnici, međutim, upozoravaju da različiti klimatski uvjeti i štetnici u pojedinim dijelovima svijeta zahtijevaju različite načine zaštite usjeva.
Ako se pravila uvedu u predloženom smjeru, posljedice bi se mogle osjetiti i u europskim trgovinama – kroz višu cijenu i slabiju dostupnost dijela uvozne hrane.
Za potrošače to znači da bi se među proizvodima koji bi mogli postati skuplji u budućnosti mogla naći i ona svakodnevna jutarnja kombinacija – kava, narančin sok i voće.
