Europska tržišta kapitala suočavaju se s najvećim padom još od početka pandemije koronavirusa u ožujku 2020. godine. Najnoviji udar došao je uslijed pojačane zabrinutosti zbog uvođenja carina od strane Sjedinjenih Američkih Država, što je izazvalo globalni val nesigurnosti među investitorima.
Mihailo Đurđević, investicijski analitičar iz Senzal Capitala, u razgovoru za EUpravo zato objasnio je kako tržišta često služe kao svojevrsni signal budućih gospodarskih kretanja.
“Ovako veliki pad burzi u vrlo kratkom vremenskom razdoblju ozbiljan je pokazatelj da bi moglo doći do usporavanja globalne ekonomije, pa čak i recesije. Treba imati na umu da veliki broj građana, osobito u razvijenim državama, ulaže u dionice, što znači da ovakvi potresi izravno utječu na njihovu imovinu, mirovinske fondove i općenito na kvalitetu života”, upozorava Đurđević.
Iako netko možda osobno ne ulaže na burzi, posljedice tržišnog sloma brzo se preliju na šire društvo – kroz posustajanje zapošljavanja, slabiju dostupnost kredita, usporavanje rasta plaća i rast cijena. Posebno je zabrinjavajuće što bi ovakva situacija mogla smanjiti buduće mirovine onima koji štede putem fondova koji ulažu u dionice.
Đurđević ističe kako postoji realna opasnost od lančane reakcije, poznate iz povijesti, poput one koja je započela u SAD-u 1930. godine nakon donošenja zakona Smoot-Hawley. Taj potez izazvao je domino-efekt: zemlje su počele međusobno uvoditi carine, trgovina je kolabirala, a posljedice su bile teške za cijeli svijet. Cijeli članak pročitajte na dnevno.hr.
