Dok cijene stambenih kvadrata nezaustavljivo rastu, građane koji planiraju rješavanje stambenog pitanja dočekao je nov udar – rast kamatnih stopa na stambene kredite. Nakon višegodišnjeg razdoblja povijesno niskih kamata, vodeće banke u Hrvatskoj počele su prilagođavati uvjete novim tržišnim okolnostima.

Erste banka prva je podigla kamatne stope za 0,25 postotnih bodova na nove kredite, a slijedila ju je i Raiffeisenbank (RBA). Iz ostalih banaka koje su odgovorile na upit poručuju kako za sada još nisu mijenjale uvjete zaduživanja.

“I dosad smo bili na kraju ekonomskog ciklusa koji su obilježile povijesno niske kamatne stope. S obzirom na globalnu neizvjesnost, rastuću inflaciju i reakcije monetarne politike, rast kamatnih stopa bio je očekivan”, izjavio je za RTL Danas Dario Gabrić, direktor korporativnih komunikacija Erste banke.

Ekonomisti: “Logičan odgovor na inflaciju”

Ekonomski analitičar Damir Novotny ističe kako je ovaj potez banaka očekivan i logičan u trenutnom gospodarskom okruženju.

“Monetarne vlasti na rastuću inflaciju odgovaraju smanjenjem kreditnih aktivnosti banaka, odnosno smanjenjem količine novca u optjecaju. To bi trebalo utjecati na smanjenje potražnje i usporavanje inflacije”, objašnjava Novotny.

Unatoč poskupljenju, uvjeti kreditiranja u Hrvatskoj i dalje su povoljniji nego u većini zemalja Europske unije. Prema podacima Hrvatske udruge banaka (HUB), Hrvatska se nalazi na trećem mjestu u eurozoni po najnižim kamatnim stopama. Prosječna kamata na stambeni kredit u Hrvatskoj iznosi 2,91 posto, dok prosjek eurozone iznosi 3,54 posto. U Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) navode da je to prvenstveno rezultat snažne konkurencije među domaćim bankama.

Novi udar na kreditnu sposobnost od početka godine

Kreditni posrednik Vjeko Peretić smatra da blagi rast kamata sam po sebi neće znatno smanjiti potražnju za novim zaduženjima, ali upozorava na drugi izazov koji uskoro očekuje građane:

“Kamatne stope sada su iznad razine inflacije. Ono što slijedi jest da će se početkom iduće godine utvrditi nova osnovica koja ovisi o prosjeku plaća, a to će blago smanjiti ukupnu kreditnu sposobnost građana”, pojašnjava Peretić.

Uz to, HNB je od 1. listopada uvela stroža pravila zaduživanja kako bi spriječila prezaduženost građana. Prema novim mjerama, banke smiju odobriti najviše 10 posto stambenih kredita u kojima mjesečna rata prelazi 45 posto neto plaće dužnika.

Nesrazmjer ponude i potražnje diktira cijene kvadrata

Podaci istraživanja Nekretninskog pulsa pokazuju da rast cijena nekretnina znatno premašuje rast plaća te da je zaduživanje bilo osjetno povoljnije prije pet godina.

• Snažan rast cijena: Ekonomski analitičar Velimir Šonje napominje da je rast cijena nekretnina u posljednjih nekoliko godina bio izniman, s naglaskom na zadnje tri godine. Iako se i dalje radi o jednoznamenkastim godišnjim promjenama, njihov je kumulativni utjecaj na novčanike građana izuzetno velik.
• Manjak novogradnje: Hrvoje Dolenec, direktor makroekonomskih i tržišnih analiza u jednoj komercijalnoj banci, objašnjava da su rast zaposlenosti, plaća i općeg standarda aktivirali visoku potražnju. S druge strane, ponuda novih nekretnina znatno je manja nego prije 10 ili 15 godina.

Nedovoljan obujam gradnje u kombinaciji s visokom potražnjom održava pritisak na cijene stambenog prostora, pa se u skoru budućnosti ne očekuje znatniji pad cijena kvadrata.