Gdje je zapelo s inkluzivnim dodatkom i što je s onim koji imaju rješenje, ali ne ni novac? Kao i ima li prostora za pregovore sa sindikatima u razgovoru s reporterkom RTL-a Danas odgovara ministar rada Marin Piletić.
S ovim usklađenjem, možemo očekivati nakon isplate u rujnu, zajedno sa zaostacima da će ukupna prosječna mirovina u Hrvatskoj iznositi nešto više od 690 eura. To znači da već s prvim idućim usklađivanjem od 1. siječnja 2026., sasvim sigurno prelazimo granicu od 700 eura, gdje će mirovine biti veće od ovog iznosa.
Što je rekao za RTL prenosimo u cijelosti:
Slijedi i 13. mirovina. Koliki će biti dodatak koji Vlada odrađuje za ovu godinu?
– Očekujemo da iznos po godini mirovinskog staža bude poznat u listopadu.
Možemo li reći da neće ići ispod pet eura?
– Možemo reći da ćemo se potruditi da tako bude.
Koliko bi moglo biti otprilike? Spominju se u medijima različiti iznosi. S čime biste vi bili zadovoljni?
– Ovo je prvi put da isplaćujemo ovo pravo i sasvim sigurno nećemo ići sa skromnim iznosima.
U rujnu ističe i vladin paket mjera za pomoć građanima i poduzetnicima. Što će to značiti za umirovljenike, ranije su imali jednokratni dodatak od 50 eura. Mogu li na to računati na to?
– Očekujemo da će ovim dodatkom, koji je trajno pravo, biti obuhvaćeni svi umirovljenici. Smatram da kao i sve ostale članice EU, moramo lagano izlaziti iz kriznog menadžiranja, odnosno donošenja odluke kao reakcije Vlade na određene okolnosti. Ovaj dodatak je novost i trajno pravo.
Slijede pregovori sa sindikatima krajem rujna. Što očekujete? Mogu li oni očekivati daljnje povećanje osnovice plaća?
– Sindikati su predložili da pregovore nastavimo nakon ljetne sezone. To ćemo i učiniti. Vidimo se koncem rujna i očekujemo da se do kraja godine dogovorimo, na obostrano zadovoljstvo koliko je to moguće.
Ima li prostora za povećanje osnovice uopće ili je Vlada tu iscrpila sve mogućnosti s obzirom na stanje proračuna?
– Sada povećavamo početkom rujna osnovicu za dodatnih tri posto. Rezultat je to prethodnih pregovora. Osnovica će za plaće državnih i javnih službenika iznositi gotovo 1005 eura. Uz prošlogodišnju reformu sustava plaća, gdje su povećane između 25 i 30 posto, vjerujem da trebamo ući u fazu smanjenih očekivanja odnosno da takve stope rasta neće biti moguće kako ne bismo narušili ravnotežu državnog proračuna.
Topli obrok od 20 eura? Možete li povećati tu naknadu?
– To je bila ponuda Vlade koju su sindikati javnih službi odbili. Mi ćemo opet izaći s našim prijedlogom.
Može li više?
– To će biti sve stvar i rezultat pregovora na jesen.
Inkluzivni dodatak je važna tema. Gdje je zapelo?
– Mi u planu proračuna imamo 726 milijuna eura za taj dodatak.
Je li to premalo s obzirom na broj korisnika?
– Ne bih rekao da je premalo. Mi ćemo rebalansom u jesen povećati tu stavku na oko 900 milijuna eura. To je dogovoreno s ministrom financija.
S onima koji imaju rješenje, je li bilo odgoda što se tiče isplata? Kada oni mogu računati na novac i zaostatke?
– Nema odgoda, svi koji dobiju rješenje u tekućem mjesecu mogu računati na isplatu nakon 15. idući mjesec.
Još 120 tisuća ljudi čeka na rješenje. Je li nedostatak vještaka problem?
– Sasvim sigurno je to jedan od ključnih problema koji su usporili davanje rješenja. Međutim, u ovih 120 tisuća nisu svi korisnici koji nemaju neku razinu dodatka i već ga primaju, nego i veliki broj korisnika koji nisu zadovoljni razinom dodatka.
Jeste li možda predvidjeli dovoljno novca za korisnike?
– Inkluzivni dodatak je zakonsko pravo i u proračunu se novci moraju osigurati. Nema bojazni za korisnike da netko zbog planirane stavke u proračunu neće dobiti inkluzivni dodatak.
