Posljedice mlade demokracije
Kategoriju mlade demokracije ne definiramo brojem godina trajanja demokratskog sustava već pojavama koje su za nju indikativne. Jedan od atributa mlade demokracije je binarno shvaćanje političkih opcija. Kako smo imali priliku vidjeti na parlamentarnim izborima, Hrvatska svoju političku situaciju shvaća potpuno binarno. Tako ju prezentiraju i politički akteri i tako ju promoviraju svi mediji.
Politika u razvijenim demokracijama doživljava se na spektru koji ima kliznu skalu prema programima i vrijednostima za koje se političke opcije zalažu. Od lijeva na desno ili od desna na lijevo (kako vam draže).
U Hrvatskoj je to binarno podijeljeno jer postoje odvojena lijeva politička opcija (u kojoj su neki više ili manje lijevo) od desne političke opcije (u kojoj su neki više ili manje desno).
Tako u Hrvatskoj imate na desnoj strani, od ekstremnog kraja koji nije ušao u sabor pravaše, pa zatim redom parlamentarne stranke Domovinski pokret, Most i HDZ koji su sa centra u tu grupaciju uvukli HSLS, HNS i HSU, a na lijevoj strani, također sa ekstremnog kraja bez mandata imate Radničku frontu, pa zatim redom Možemo! i SDP koji su u ovu grupaciju uvukli Centar, HSS, Fokus, NPS i IDS.
I to su te dvije odvojene grupacije. One se neće i ne mogu miješati. Ne toliko zbog razlika u programima, vrijednostima i stajalištima koliko zbog polarizacije političkih opcija. Svaki prelazak iz jedne u drugu grupaciju nakon izbora smatra se veleizdajom.
A to je condicio sine qua non.
Nije ta prepreka suradnja sa HDZ-om, niti je to suradnja s SDSS-om, a ni suradnja s Možemo! ili suradnja s Mostom. Tko u Hrvatskoj prekrši ovo pravilo plemenskog opredjeljenja može u najmanju ruku očekivati znatan gubitak podrške birača, ako ne i političko nestajanje.
Ako to primijenimo u aktualnoj situaciji, zasada jedino što sprečava promptno sastavljanje Hrvatskog sabora i Vlade je netrpeljivost Mosta i HDZ-a, usprkos činjenici da su svjetonazorski i programski vrlo bliski te su pripadnici istog političkog pola ili grupacije. Grupacije koja je, usput budi rečeno, zajedno osvojila apsolutnu većinu mandata u Hrvatskom saboru na izborima 17. travnja.
A da se to ne bi zaboravilo, brinu se i nacionalni i lokalni mediji kojima se 75% pitanja u predizbornoj i izbornoj kampanji a i nakon nje sastoji od potenciranja teme „S kim ćete vi u Saboru?“, a ne „Što ćete vi raditi?“ ili „Za što se zalažete?“. Neka se zna u kojem ste plemenu jer to je jedino što vas definira.
Da se hrvatska politička situacija preslika na tursku sapunicu, piše izbori2024, to bi bio blockbuster.
