Sve češće čujemo zabrinutost da umjetna inteligencija mijenja način na koji razmišljamo i to ne nužno na bolje. No, najnovija istraživanja pokazuju kako odgovor na pitanje “čini li nas AI glupljima” nije nimalo jednostavan.
Problem nije sama tehnologija, već način na koji je koristimo. Kada umjetnoj inteligenciji prepustimo previše zadataka koji zahtijevaju razmišljanje, postoji realna opasnost da naše kognitivne sposobnosti oslabe.
Primjeri iz prakse to potvrđuju. U nekim istraživanjima liječnici koji su se oslanjali na AI u dijagnostici s vremenom su postali manje precizni kada su morali raditi bez pomoći sustava. Sličan trend primijećen je i kod učenika, oni koji često koriste AI alate postižu slabije rezultate kada zadatke rješavaju samostalno.
Dodatni problem je smanjena upornost. Učenici koji se oslanjaju na umjetnu inteligenciju češće odustaju kada naiđu na izazov, što može dugoročno utjecati na sposobnost učenja i rješavanja problema.
Ipak, znanstvenici naglašavaju da umjetna inteligencija ne mora nužno imati negativan učinak. Kada se koristi kao alat za podršku, za objašnjenja, usmjeravanje i učenje, može čak poboljšati naše sposobnosti i produbiti razumijevanje.
Stoga, umjetna inteligencija nije ni neprijatelj ni spasitelj. Sve ovisi o korisniku.
Ako tehnologiju koristimo kao zamjenu za razmišljanje – gubimo.
Ako je koristimo kao pomoć – možemo postati još bolji.
