Već za dva tjedna počinju vrijediti nova pravila koja će promijeniti odnos banaka i građana. Od 20. studenoga 2026. primjenjuje se novi Zakon o potrošačkim kreditima, koji donosi strožu kontrolu kreditiranja, veću zaštitu potrošača i nova prava za one koji imaju kredite ili koriste dopušteni minus.
Jedna od najvažnijih promjena odnosi se na bankovne minuse. Banke više neće smjeti samostalno odobriti novo prekoračenje po računu ili povećati postojeće bez izričitog pristanka korisnika. Isto pravilo vrijedit će i za povećanje kreditnog limita na karticama.
Promjene se odnose i na način na koji banke procjenjuju može li netko dobiti kredit. Prije odobravanja morat će detaljnije provjeriti prihode, rashode i druge financijske okolnosti građana. Procjena se neće smjeti temeljiti isključivo na kreditnoj povijesti, a za provjeru kreditne sposobnosti neće se smjeti koristiti podaci s društvenih mreža ni posebne kategorije osobnih podataka, poput zdravstvenih podataka.
Ako banka koristi umjetnu inteligenciju i automatizirane sustave za donošenje odluka o kreditnoj sposobnosti, građani će imati pravo zatražiti ljudsku procjenu, objašnjenje postupka i ponovno razmatranje odluke.
Novost je i veća transparentnost pri oglašavanju kredita. Oglasi će morati sadržavati jasno upozorenje: „Oprez! Zaduživanje nije besplatno.” Ako se navodi kamatna stopa ili neki drugi podatak o trošku kredita, morat će biti prikazani i efektivna kamatna stopa, ukupni iznos kredita te iznos koji će građanin na kraju morati vratiti.
Zabranjuju se i poruke kojima se kredit predstavlja kao način poboljšanja životnog standarda ili zamjena za štednju. Banke također neće smjeti unaprijed označenim kućicama u internetskim obrascima stvarati dojam da je građanin pristao na kredit ili dodatnu uslugu.
Važne promjene odnose se i na osiguranje. Banka će moći tražiti odgovarajuću policu osiguranja, ali će građanin imati pravo izabrati drugog osiguravatelja ako njegova polica pruža jednaku razinu zaštite. Banka je u tom slučaju mora prihvatiti.
Građani neće biti obvezni ni prebaciti plaću u banku samo kako bi dobili kredit. Banke će i dalje moći ponuditi povoljnije uvjete onima koji kod njih primaju plaću, ali to ne smiju postaviti kao obvezan uvjet za odobravanje kredita.
Dobra vijest odnosi se i na prijevremenu otplatu. Građani koji odluče ranije vratiti kredit imat će pravo na razmjerno smanjenje ukupnih troškova. Kod stambenih potrošačkih kredita neće se smjeti naplaćivati naknada za prijevremenu djelomičnu ili potpunu otplatu.
Dodatna zaštita predviđena je za građane koji su preboljeli zloćudnu bolest. Nakon deset godina od završetka liječenja, osiguravatelji pri ugovaranju police osiguranja povezane s potrošačkim kreditom neće smjeti koristiti podatke o ranijoj dijagnozi onkološke bolesti.
Zakon donosi i bolju zaštitu za one koji se nađu u financijskim poteškoćama. Vjerovnici će morati pokušati pronaći rješenje prije pokretanja prisilne naplate, a među mogućnostima su produljenje roka otplate, odgoda plaćanja, promjena kamatne stope ili refinanciranje. Građanima će biti dostupno i besplatno savjetovanje o dugu putem Fine.
Važno je znati da se sva pravila ne primjenjuju jednako na postojeće i nove ugovore. Većina novih odredbi odnosi se na ugovore sklopljene nakon 20. studenoga 2026., uz određene iznimke i prijelazna razdoblja.
Dio pravila za određene vjerovnike i kreditne posrednike počet će se primjenjivati 1. lipnja 2027., dok je za pojedine ugovore povezane s platnim karticama i plaćanjem na rate predviđen datum 1. siječnja 2028.
Unatoč brojnim promjenama, građani ne trebaju žuriti s podizanjem kredita ili kupnjom na rate prije stupanja zakona na snagu. Cilj novih pravila nije zaustaviti kreditiranje, nego učiniti zaduživanje transparentnijim i sigurnijim te građanima osigurati veću kontrolu nad vlastitim financijskim obvezama.
