Jedan od najveselijih običaja jeseni u Međimurju svakako je Martinje. Svake godine 11. studenoga obilježava se blagdan svetog Martina, a u vinorodnim krajevima taj se dan posebno slavi uz mlado vino, domaću hranu, pjesmu i dobro društvo.
No, zašto se zapravo kaže da se na Martinje „krsti mošt” i što taj običaj znači?
Mošt je sok dobiven prešanjem grožđa koji još nije prošao proces alkoholnog vrenja. Tijekom fermentacije prirodni kvasci pretvaraju šećer u alkohol, a tako nastaje vino. Upravo se u tom razdoblju, prema narodnom običaju, održava simbolično krštenje mošta kojim se on proglašava mladim vinom.
Obred je najčešće popraćen šaljivom ceremonijom u kojoj glavnu ulogu ima vinski biskup. Uz pomoć svojih pratitelja, duhovitim govorom, posebnim pravilima i zdravicama vodi „krštenje”. Sve je popraćeno smijehom, pjesmom i dobrim raspoloženjem.
Naravno, riječ je o pučkom običaju, a ne stvarnom crkvenom sakramentu. Martinje je s vremenom postalo jedan od najprepoznatljivijih vinskih blagdana u kontinentalnoj Hrvatskoj.
U Međimurju ovaj običaj ima posebno mjesto. Naše gorice, vinogradi i vinske kuće u studenome postaju mjesta okupljanja vinogradara, prijatelja, obitelji i gostiju. Uz čašu mladog vina na stol stižu domaći specijaliteti, a razgovori se često vraćaju na ovogodišnju berbu, kvalitetu grožđa i trud uložen tijekom cijele godine.
Martinje je ujedno i svojevrsna zahvala za završetak još jedne vinogradarske sezone. Iza svake boce vina stoje mjeseci rada, brige o trsovima, vremenske prilike i mnogo strpljenja.
Zato se u međimurskim goricama Martinje ne svodi samo na čašu vina. Ono je dio tradicije, običaja i načina druženja koji se prenosi s generacije na generaciju.
A jeste li znali da se prema narodnoj izreci upravo na Martinje mošt „pretvara” u vino?
