Hrvatski građani u bankama imaju desetke milijardi eura štednje, no istodobno sve više posežu za kreditima. Najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB) otkrivaju koliko novca kućanstva imaju na računima, ali i koliko su zadužena.
Na kraju rujna 2026. ukupni krediti kućanstvima iznosili su 29,6 milijardi eura, što je čak 2,9 milijardi eura više nego u istom razdoblju prošle godine.
Najveći dio odnosi se na stambene kredite, kojih je bilo 15 milijardi eura, dok je 11,6 milijardi eura otpalo na gotovinske nenamjenske kredite.
Posebno je zanimljivo kretanje gotovinskih kredita. Njihova godišnja stopa rasta povećala se s 9,2 posto u lipnju na 10,2 posto u rujnu. Istodobno je rast stambenih kredita blago usporio, s 13 na 12,5 posto.
Koliko građani imaju ušteđeno?
Prema podacima HNB-a, depoziti kućanstava na kraju rujna iznosili su čak 43,9 milijardi eura. U godinu dana povećali su se za 2,2 milijarde eura, odnosno 5,2 posto.
Od ukupnih depozita kućanstava 34,1 milijarda eura nalazila se na prekonoćnim računima, dok je 9,9 milijardi eura bilo oročeno.
Usporedba pokazuje da građani u bankama imaju više novca nego što duguju po kreditima. Razlika između depozita i kredita kućanstava iznosi 14,3 milijarde eura.
Ipak, podaci pokazuju da se zaduživanje povećava brže od štednje. Dok su krediti kućanstava na godišnjoj razini porasli za 10,9 posto, depoziti su povećani za 5,2 posto.
HNB ističe i da su ukupni krediti domaćim sektorima na kraju rujna dosegnuli 53,9 milijardi eura, dok su ukupni depoziti iznosili 73,8 milijardi eura.
Brojke tako otkrivaju zanimljivu sliku financija hrvatskih kućanstava: štednja je i dalje znatno veća od duga, ali krediti rastu osjetno bržim tempom.
