Da biste doznali kako izgleda Stari grad Dubovac, utvrda koja datira još iz 14. stoljeća i koja je stoljećima bila glavno središte karlovačkog područja, više ne morate putovati do Karlovca. U Muzeju Međimurja Čakovec gosti i posjetitelji mogu razgledati njezinu iznimno vjernu i minuciozno izrađenu maketu, koja je postavljena na drugom katu palače, u sklopu stalnog postava „Zrinski i čakovečki Stari grad“.
Maketa izgrađena u mjerilu 1:50 rad je Karlovčanina Srećka Radelića, a nastala je u sklopu europskog projekta tako što je utvrda najprije snimljena dronom u 3D tehnologiji. U Čakovec stiže u suradnji s Gradskim muzejem Karlovac te će se u Muzeju Međimurja moći razgledati sve do proljeća.
Putujuća utvrda s povijesnom poveznicom
Kustos i pedagog Gradskog muzeja Karlovac Karlo Mandić pojasnio je kako je maketa inicijalno bila zamišljena za postav u samom Dubovcu, no zbog ograničenog prostora odlučeno je da krene na putovanje Hrvatskom i inozemstvom:
„Prije Čakovca, maketa je gostovala na nekim iznimno zanimljivim lokacijama poput Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te šibenske Tvrđave Svetog Ivana. Dolazak u Čakovec nije slučajan – postoji snažna povijesna poveznica jer je obitelj Zrinski u svojem posjedu u jednom trenutku imala i Stari grad Dubovac, baš kao i međimurske posjede.“
Stari grad Dubovac nastao je na brežuljku iznad današnjega Karlovca te je stotinama godina prethodio gradnji karlovačke renesansne utvrde u 16. stoljeću, zbog čega danas nosi titulu najstarijeg karlovačkog spomenika.
Usporedba karlovačke i čakovečke baštine
Osim samog prikaza utvrde, maketa je opremljena tekstualnim objašnjenjima i QR kodom koji posjetiteljima pruža širi povijesni pregled i omogućuje usporedbu s drugim utvrdama diljem Hrvatske.
Ravnateljica Muzeja Međimurja Čakovec Maša Hrustek Sobočan pozvala je sve ljubitelje povijesti i baštine da iskoriste ovu priliku i posjete postav:
„Upravo su u Starom gradu Dubovcu naši Zrinski stolovali 1578. godine i bili gospodari tog posjeda, zbog čega nam je izuzetno dragocjeno prikazati taj zajednički dio međimurske i karlovačke povijesti. Odmah se nameće i zanimljiva usporedba između izgleda karlovačkog i čakovečkog Starog grada – svaki je drugačiji, a opet poseban i lijep na svoj način.“
