Stambena kriza sve snažnije pritišće građane. Cijene najma u velikim gradovima toliko su porasle da u brojnim sredinama jedna prosječna plaća više nije dovoljna ni za stanarinu, a velike razlike među gradovima najbolje pokazuju koliko mjesto stanovanja danas utječe na životni standard.
Analiza Deutsche Banka „Mapping the World’s Prices 2026“ usporedila je koliko novca paru s dvije prosječne neto plaće ostaje nakon što plati najam trosobnog stana u središtu grada. Među 28 analiziranih gradova razlika je golema – od samo 253 eura u Lisabonu do čak 9.140 eura u Zürichu.
Zürich je pritom i grad s najskupljom stanarinom među promatranim gradovima. Najam trosobnog stana u centru stoji oko 5.502 eura mjesečno, ali prosječna neto plaća iznosi čak 7.321 euro. Ako oba partnera rade i primaju prosječnu plaću, nakon stanarine ostaje im oko 9.140 eura.
Odmah iza Züricha nalazi se Ženeva, gdje paru nakon najamnine ostaje 8.783 eura, dok je na trećem mjestu Luksemburg s 5.890 eura. Vrlo dobro prolaze i stanovnici Birminghama, Kopenhagena, Osla, Frankfurta, Münchena i Amsterdama.
Posebno zanimljiva je usporedba Londona i Birminghama. Iako su londonske plaće više, stanarine su toliko skuplje da paru u Birminghamu nakon najma ostaje oko 5.238 eura, a u Londonu 3.148 eura. Najam trosobnog stana u centru Londona doseže oko 4.362 eura mjesečno.
Na drugom kraju ljestvice nalazi se Lisabon, gdje dvoje zaposlenih s prosječnim plaćama nakon stanarine zajedno imaju samo 253 eura. Prosječna neto plaća ondje iznosi 1.408 eura, dok najamnina doseže čak 2.561 euro. U Milanu paru nakon najma ostaje 697 eura, u Ateni 1.148, a u Rimu 1.265 eura.
Teško je i u Istanbulu, gdje nakon plaćanja stanarine paru ostaju samo 353 eura. Nešto bolja situacija je u Madridu i Barceloni, gdje preostaje oko 1.900, odnosno 1.832 eura.
U Pragu paru nakon stanarine ostaju 2.054 eura, u Varšavi 1.985, a u Budimpešti 1.548 eura.
Posebno zabrinjava podatak da je u čak 11 analiziranih gradova mjesečna stanarina za trosobni stan u centru viša od jedne prosječne neto plaće. Među njima su London, Dublin, Barcelona, Madrid, Milano, Rim, Atena, Lisabon, Prag, Budimpešta i Istanbul.
A ni iznos koji paru ostane nakon stanarine ne predstavlja stvarno raspoloživi novac za slobodno trošenje. Iz njega tek treba podmiriti režije, hranu, prijevoz i sve ostale životne troškove.
Podaci jasno pokazuju koliko je stanovanje postalo jedno od ključnih financijskih pitanja kućanstava. Dok visoke plaće u najbogatijim gradovima još uspijevaju pratiti skupe najmove, u dijelu gradova stanarina već pojede gotovo cjelokupan prihod jedne zaposlene osobe.
