Nikola Novak više ne skriva što misli o MESAP-u. Načelnik Nedelišća želi ugasiti tvrtku kakva danas postoji, a kao jedan od razloga ističe i novu školu koja se gradi u neposrednoj blizini sajamskog prostora. No, MESAP nije samo pitanje Nedelišća, nego i Međimurske županije, koja drži 60 posto vlasničkog udjela. Hoće li Matija Posavec prihvatiti Novakovu viziju, tko će prvi popustiti i hoće li se iza rasprave o budućnosti sajma otvoriti i pitanje odgovornosti za njegovo dosadašnje poslovanje?
MESAP je ponovno postao tema koja bi mogla prerasti u ozbiljniji politički problem. Nakon posljednje sjednice Općinskog vijeća Nedelišća, na kojoj se raspravljalo o poslovanju tvrtke u 2025. godini, Nikola Novak izgovorio je ono što se već neko vrijeme naslućuje: za njega MESAP u sadašnjem obliku nema ni jasnu svrhu ni opravdanje za nastavak rada.
Na prvi pogled, riječ je o raspravi o jednoj tvrtki i njezinoj budućnosti. No kada se u priču uključe župan Matija Posavec, vlasnički odnosi, javni novac i pitanje tko će odlučivati o prostoru u Nedelišću, postaje jasno da MESAP može postati mnogo više od poslovne teme.
Jer, ako se dvojica političara ne mogu dogovoriti o budućnosti tvrtke u kojoj jedan ima većinski vlasnički udio preko Županije, a drugi predstavlja Općinu u kojoj se ona nalazi, postavlja se pitanje tko će na kraju imati posljednju riječ.
Novak otvoreno zagovara gašenje MESAP-a u postojećem obliku, a kao jednu od mogućnosti spominje i prenamjenu prostora, odnosno osnivanje centra za poticanje poduzetništva bez vlasničkog udjela Općine.
Posavec ima 60 posto, ali hoće li iskoristiti vlasničku moć?
Tu dolazimo do ključnog pitanja cijele priče. Međimurska županija vlasnik je 60 posto MESAP-a, dok Općina Nedelišće drži preostalih 40 posto. To znači da Županija ima većinski vlasnički udio, ali i veliku odgovornost za odluke koje se tiču budućnosti društva.
Hoće li Matija Posavec tu odgovornost preuzeti i jasno reći što želi napraviti s MESAP-om ili će prepustiti Novaku da svojim sve glasnijim istupima diktira smjer rasprave?
Načelnik Nedelišća više ne govori samo o problemima u poslovanju. On zagovara konkretno rješenje – gašenje tvrtke u sadašnjem obliku. Pritom tvrdi da se sajmovi, zbog kojih je MESAP i osnovan, ondje zapravo ne održavaju u mjeri koja bi opravdala postojanje društva, dok se značajan dio prihoda oslanjao na subvencije i plaćanja vlasnika.
Posavec, s druge strane, ne može zanemariti činjenicu da Županija drži većinski paket. Ako se složi s Novakom, otvara se pitanje zašto se takav rasplet nije dogovorio ranije. Ako se ne složi, morat će objasniti kakvu budućnost vidi za tvrtku i na koji način namjerava osigurati njezino održivo poslovanje.
Upravo je to politički najosjetljiviji dio priče. Nije dovoljno samo zaključiti da MESAP u sadašnjem obliku nema smisla. Netko mora ponuditi rješenje, preuzeti odgovornost za njega i objasniti što će biti s imovinom, zaposlenicima i djelatnostima koje se ondje odvijaju.
A ako Županija i Općina ne mogu pronaći zajednički jezik, javnost će s pravom pitati čemu uopće služi zajedničko vlasništvo.
Hoće li Novak nadigrati župana?
Nikola Novak zasad je povukao potez koji mu omogućuje da se predstavi kao političar koji želi presjeći problem koji se godinama provlači kroz rasprave o MESAP-u.
Njegova je poruka jednostavna: ako tvrtka ne ostvaruje svrhu zbog koje je osnovana, treba razmotriti njezino gašenje ili potpuno drukčiju namjenu prostora.
No, jedno je kritizirati poslovanje, a drugo provesti takvu odluku. Za to će biti potrebni dogovori, odluke nadležnih tijela i rješavanje niza vlasničkih i poslovnih pitanja.
Zato se nameće i pitanje političke snage. Hoće li Novak uspjeti uvjeriti Posavca da prihvati njegov prijedlog ili će se pokazati da načelnik može biti vrlo odlučan u javnim nastupima, ali da je za konačan rasplet ipak nužan dogovor s većinskim vlasnikom?
Ako Posavec prihvati gašenje MESAP-a, Novak će moći reći da je uspio progurati svoju ideju. Ako župan ponudi drukčije rješenje, bit će zanimljivo vidjeti hoće li načelnik pristati na kompromis ili će nastaviti inzistirati na svojem prijedlogu.
A postoji i treća mogućnost: da se obojica slože kako sadašnje stanje nije dobro, ali da se mjesecima nastave prepirati oko toga tko bi trebao povući prvi potez.
Takav rasplet ne bi bio nepoznat u lokalnoj politici. Problem je samo što se u međuvremenu ništa bitno ne bi promijenilo.
Nova škola kao dodatni argument
Novak u svojem obrazloženju posebno ističe gradnju nove škole u blizini MESAP-a. Smatra da nema smisla zadržati postojeći model rada ako bi se u neposrednoj blizini školskog prostora vikendom održavali koncerti narodnjačke glazbe i slična događanja.
Uz to, Općina je svoja događanja već preselila u Sport Hub, čime se, prema njegovu obrazloženju, dodatno otvara pitanje svrhe postojeće sajamske lokacije.
To je argument koji će biti teško ignorirati, ali treba ga razmotriti u širem kontekstu. Treba li zbog nove škole mijenjati namjenu cijelog prostora? Može li se MESAP reorganizirati tako da se sajamske i poslovne aktivnosti usklade s potrebama okolnog prostora? Ili je doista došlo vrijeme da se razmotri potpuno drukčiji model upravljanja?
Odgovori na ta pitanja ne bi smjeli ovisiti samo o političkom nadmudrivanju.
Jer ako je problem u lokaciji, to ne znači automatski da je problem i u samoj ideji sajma. Ako je problem u poslovnom modelu, gašenje tvrtke nije jedino rješenje koje treba razmotriti. A ako je problem u nedostatku jasne strategije, onda je krajnje vrijeme da je vlasnici napokon predstave.
A što će biti s direktoricom MESAP-a?
U cijeloj priči postoji još jedno važno pitanje: kakva je sudbina direktorice i zaposlenih u tvrtki o kojoj se raspravlja kao da je njezin opstanak već unaprijed upitan?
I upravo tu priča postaje posebno zanimljiva.
Ako se ozbiljno razmatra gašenje MESAP-a, kakva je onda dugoročna strategija upravljanja? Ako se planira nastaviti s radom, zašto se ne predstavi konkretan plan razvoja, s jasno definiranim ciljevima, prihodima i odgovornostima?
Direktorica ne može sama riješiti vlasničke nesuglasice niti može nadomjestiti nedostatak dogovora između Županije i Općine. Istodobno, kao osoba na čelu društva, nalazi se na mjestu na kojem će se vrlo lako naći pod povećalom kada se počnu tražiti odgovori o rezultatima poslovanja.
Najveća je opasnost da se politički sukob vlasnika na kraju pretvori u raspravu o direktorici, njezinu radu i njezinoj funkciji, dok temeljna pitanja o budućnosti MESAP-a ostanu neriješena.
Hoće li se od nje tražiti da provede strategiju koju vlasnici još nisu usuglasili? Hoće li se od nje očekivati da opravda postojanje tvrtke za koju jedan od vlasnika smatra da nema smisla? Ili će se, u slučaju dogovora o gašenju, njezina funkcija prva naći na udaru?
Za sada nema dovoljno osnove tvrditi da će direktorica snositi posljedice političkih nesuglasica. No jasno je da bi upravo uprava mogla biti izložena najvećem pritisku ako vlasnici nastave slati proturječne poruke o tome što žele od tvrtke.
MESAP kao test odnosa između Županije i Nedelišća
Sukob oko MESAP-a mogao bi postati svojevrstan test odnosa između Matije Posavca i Nikole Novaka.
Posavec mora pokazati da većinski vlasnički udio nije samo formalnost, nego i odgovornost za donošenje odluka. Novak, pak, mora pokazati da njegov prijedlog nije samo kritika postojećeg stanja, nego realan plan koji vodi do boljeg rješenja.
Pritom ne treba unaprijed zaključivati da između njih postoji osobni sukob. Zasad je vidljivo da postoje različita pitanja o upravljanju, namjeni prostora i budućnosti tvrtke. Hoće li se ta neslaganja pretvoriti u ozbiljniji politički obračun, tek treba vidjeti.
Ali jedno je sigurno: nastavak sadašnjeg stanja nikome ne donosi osobitu korist.
Ako MESAP ostane bez jasne strategije, nastavit će se rasprave o njegovoj svrsi i opravdanosti trošenja javnog novca. Ako se donese odluka o gašenju, vlasnici će morati objasniti što slijedi i kako će se riješiti pitanje prostora i imovine. Ako se odluče za novi model poslovanja, morat će pokazati da iza njega stoji više od još jednog obećanja.
U konačnici, građane ne bi trebalo zanimati tko je koga politički nadmudrio, nego što će se dogoditi s tvrtkom koja je godinama trebala biti mjesto sajmova, izložbi i susreta poduzetnika.
Tko će na kraju izvući deblji kraj?
Hoće li Posavec popustiti Novaku? Hoće li načelnik uspjeti progurati ideju o gašenju MESAP-a? Ili će župan ipak iskoristiti činjenicu da Županija ima 60 posto vlasništva i ponuditi rješenje koje neće biti potpuno u skladu s načelnikovim zahtjevima?
Odgovori na ta pitanja zasad nisu poznati. No ako se nastavi sadašnji način komunikacije, postoji opasnost da politička rasprava postane važnija od samog problema koji bi trebala riješiti.
A u takvim situacijama često se dogodi da najviše stradaju oni koji nemaju stvarnu moć odlučivanja.
Zato je opravdano postaviti i posljednje pitanje: hoće li nakon svih prepucavanja između vlasnika najveću cijenu platiti direktorica MESAP-a, dok će političari međusobno odmjeravati snage i pokušavati dokazati tko je bio u pravu?
To se zasad ne može tvrditi. No uprava društva mogla bi se naći u nezavidnoj situaciji ako se od nje bude očekivalo da odgovara za poslovanje bez jasne i usuglašene vizije vlasnika.
MESAP-u je potrebna odluka, a ne još jedan krug međusobnog prebacivanja odgovornosti. Treba mu jasan plan, transparentno poslovanje i dogovor o tome čemu bi taj prostor trebao služiti u budućnosti.
Ako se Novak i Posavec dogovore, MESAP bi mogao dobiti novu priliku. Ako se ne dogovore, pitanje je hoće li tvrtka postati još jedan primjer kako se javnim vlasništvom može upravljati bez jasnog cilja. A ako na kraju sve završi smjenama, natječajima i traženjem krivca, ostat će neugodan dojam da su se vlasnici lakše dogovorili oko toga tko je odgovoran nego oko toga što zapravo žele napraviti.
I zato je glavno pitanje i dalje otvoreno: hoće li MESAP spojiti Posavca i Novaka u zajedničkom rješenju ili će ih upravo MESAP posvađati? A dok oni budu tražili odgovor, direktorica i zaposlenici mogli bi se naći u situaciji u kojoj će najviše ovisiti o odlukama koje sami ne donose.
