Treba li Hrvatska ukinuti sadašnji model naplate HRT pristojbe po kućanstvu i pronaći pravedniji način financiranja javnog medijskog servisa?
Pitanje je ponovno aktualno nakon referenduma u susjednoj Sloveniji, ali i zbog sve glasnijih zahtjeva da se o financiranju HRT-a ozbiljno raspravlja i u Hrvatskoj.
Među saborskim zastupnicima koji su već otvorili to pitanje je i Ivica Baksa. On se već dulje zalaže za ukidanje HRT pristojbe umirovljenicima te je takav prijedlog upućivao i kroz amandmane na državni proračun.
Baksa je i u rujnu ponovno u Hrvatskom saboru zatražio da se umirovljenike oslobodi plaćanja pristojbe koja iznosi 10,62 eura mjesečno, odnosno 127,44 eura godišnje.
Njegov je stav da pitanje nije treba li Hrvatskoj javni medijski servis, nego kako ga financirati bez dodatnog opterećenja građana kojima svaki euro predstavlja značajan dio kućnog budžeta.
Baksa je pritom poručio da treba razgovarati o drukčijem modelu financiranja, uključujući mogućnost da država nadoknadi HRT-u izgubljeni prihod, umjesto da račun plaćaju umirovljenici.
Raspravu je dodatno potaknuo slovenski referendum održan u nedjelju, 11. listopada. Slovenci su odlučivali o ukidanju obveznog plaćanja RTV pristojbe, a rezultat je bio gotovo potpuno izjednačen.
Takav rezultat pokazuje koliko je pitanje financiranja javnog medijskog servisa osjetljivo i koliko različitih stavova postoje i u drugim europskim državama.
U Hrvatskoj HRT pristojba u 2026. godini iznosi 10,62 eura mjesečno. Osnovni iznos jednak je bez obzira na prihode kućanstva, osim za građane koji ostvaruju pravo na propisane povlastice ili oslobođenja.
Upravo je to jedan od glavnih razloga zbog kojih kritičari sadašnjeg modela tvrde da sustav treba mijenjati. Deset eura nema jednaku težinu za osobu s minimalnom mirovinom i za građanina s višestruko većim mjesečnim prihodima.
Postoje i drukčiji europski modeli. Finska je, primjerice, ukinula klasičnu televizijsku pretplatu povezanu s posjedovanjem prijamnika i financiranje javnog servisa Yle vezala uz prihode građana.
Građani s najnižim prihodima ondje porez za javni servis ne plaćaju, dok oni s višim primanjima izdvajaju više, do propisanog godišnjeg maksimuma.
Druga mogućnost bilo bi izravno financiranje HRT-a iz državnog proračuna. Takvo rješenje uklonilo bi poseban račun građanima, ali istodobno otvara važno pitanje očuvanja financijske, političke i uredničke neovisnosti javnog servisa.
Nakon slovenskog referenduma i inicijativa koje su već pokrenute u Hrvatskom saboru, pitanje više nije samo treba li HRT financirati, nego tko ga treba financirati i prema kojem kriteriju.
Baksa je prvi korak već predložio – ukidanje pristojbe za umirovljenike.
A što misle građani?
Jeste li za ukidanje sadašnjeg načina plaćanja HRT pristojbe i uvođenje potpuno novog modela financiranja?
