Mnogi Međimurci prošli su kroz Peklenicu ne sluteći da se upravo ondje nalazi mjesto koje čuva jedan od najzanimljivijih dijelova industrijske povijesti našega kraja. Riječ je o Spomen parku naftaštva, uređenom na lokaciji na kojoj nafta i danas prirodno izbija na površinu.
Peklenica je s naftom povezana još od sredine 19. stoljeća. Prema podacima Turističke zajednice Međimurske županije i Međimurske županije, organizirano vađenje nafte na tom području bilježi se već 1856. godine, tri godine prije poznatog bušenja u američkoj Pennsylvaniji. Prvi destilati od pekleničke nafte proizvedeni su 1859. godine, dok je značajnija eksploatacija započela tijekom 1880-ih.
Nafta je na ovom području prirodno izlazila iz tla, a u početku se dnevno moglo prikupiti oko 30 litara sirove nafte. I danas se u uređenom oknu može vidjeti kako nafta slobodno izbija prema površini, uz oslobađanje manjih količina plina.
Posebno zanimljiv dio parka je takozvana „trojka“, konstrukcija kojom se prikazuje nekadašnji način vađenja nafte. Takvi sustavi koristili su se od 1884. godine, a priča o nafti u Peklenici uključuje i zaprežna kola-cisterne kojima se nafta prevozila do željezničke postaje u Murskom Središću. Koristila se, među ostalim, kao mazivo za zaprežna kola te za zaštitu drvenih gospodarskih objekata.
Današnji Spomen park naftaštva službeno je predstavljen 2022. godine u sklopu projekta Energy tour, zajedno sa Spomen domom rudarstva Cimper u Murskom Središću. Time je dio industrijske prošlosti ovoga kraja pretvoren u zanimljiv turistički i edukativni sadržaj.
Priča o Peklenici podsjetnik je koliko se zanimljivih mjesta krije na svega nekoliko kilometara od naših domova. Dok se danas Međimurje najčešće povezuje sa zelenilom, vinogradima, Murom i turizmom, ispod njegove zemlje desetljećima se nalazilo nešto sasvim drugo – crno zlato koje je ostavilo dubok trag u povijesti cijeloga kraja.
