Čakovec

Što učiniti kada stigne ovrha i kako zaštititi svoja prava

Istaknuto

Popularno

​Problem zaduženosti iznimno je prisutan u Hrvatskoj, gdje gotovo dvjesto tisuća građana živi s blokiranim računima, a ukupna glavnica duga iznosi oko tri milijarde eura. Unatoč velikom broju pogođenih, mnogi se građani tek u trenutku primitka pošiljke prvi put susreću s ovršnim postupkom pa ostaje niz nepoznanica o tome tko pokreće postupak, kako reagirati i na koji način zaštititi vlastitu imovinu.

​Ovrha predstavlja zakonom uređen postupak prisilne naplate potraživanja koja dužnik nije dobrovoljno podmirio. Najčešće je riječ o novčanom dugu, no predmet ovrhe mogu biti i nekretnine, pokretnine, plaća, mirovina te vrijednosni papiri.

Suprotno čestoj zabludi, postupak ne pokreću Fina, sud ili javni bilježnik, već isključivo vjerovnik, odnosno ovrhovoditelj koji potražuje dospjeli dug. Daljnji tijek ovisi o tome raspolaže li vjerovnik ovršnom ispravom, poput pravomoćne sudske odluke, ili vjerodostojnom ispravom kao što su neplaćeni račun, izvadak iz poslovnih knjiga, mjenica ili ček.

Kada se postupak pokreće na temelju vjerodostojne isprave, prijedlog se podnosi putem sustava e-Ovrhe općinskom sudu koji predmet povjerava javnom bilježniku.

​Kada pristigne rješenje o ovrsi, najvažnije pravilo jest da se pošta ne ignorira. Izbjegavanje preuzimanja pošiljke neće zaustaviti postupak, dok propuštanje zakonskih rokova dovodi do pravomoćnosti rješenja i prisilne naplate.

Ako smatrate da dug ne postoji, da ste ga već podmirili, da je iznos pogrešno obračunat ili da uopće niste osoba koja duguje, potrebno je u roku od osam dana od dostave podnijeti obrazloženi prigovor.

U mjeničnim i čekovnim sporovima taj je rok još kraći i iznosi tri dana. Podnošenjem pravodobnog prigovora predmet prelazi na nadležni sud te se postupak u osporenom dijelu nastavlja kao sudski spor u kojem sud odlučuje o opravdanosti tražbine.

​Uloga Financijske agencije započinje tek kada zaprimi valjanu osnovu za plaćanje. Fina ne odlučuje o postojanju niti opravdanosti duga, već isključivo provodi naplatu izdavanjem naloga bankama za zapljenu i prijenos novca. Ako na računima nema dovoljno sredstava, dolazi do blokade računa, a svi budući priljevi koriste se za podmirenje evidentiranih obveza.

Građanima je putem sustava e-Dugovanja omogućeno da provjere svoja aktivna i naplaćena dugovanja, izvrše uvid u dokumentaciju te saznaju tko je ovrhovoditelj i na temelju čega je postupak pokrenut.

​Prilikom provedbe ovrhe važno je znati da nisu sva primanja dostupna za prisilnu naplatu. Zakon od ovrhe u cijelosti ili djelomično štiti pojedine socijalne naknade, dječji doplatak, stipendije, rodiljne i roditeljske potpore te zakonom definiran zaštićeni dio plaće ili mirovine. Da bi se ta sredstva zaštitila od zapljene, dužnik mora obavijestiti Finu i otvoriti zaštićeni račun.

​Pravodobna reakcija ključna je i zbog financijskih razloga jer konačni iznos za naplatu može biti znatno veći od početnog duga. Uz osnovnu glavnicu obračunavaju se zatezne kamate, javnobilježnički i sudski troškovi te troškovi pravnog zastupanja.

Zbog toga ranije podmirenje opravdanog duga ili dogovor s vjerovnikom smanjuje dodatne troškove, dok se neopravdani dug mora bez odgađanja osporiti unutar propisanog zakonskog roka.

Nove objave: