Dok će više od 36 tisuća prvašića sutra prvi put sjesti u školske klupe, za čak 4329 djece početak školovanja odgođen je za godinu dana. Razlozi su različiti, no iz škola upozoravaju na trend koji je posljednjih godina sve izraženiji – sve više roditelja smatra da njihovo dijete još nije spremno za prvi razred.
Početak školske godine za tisuće obitelji znači veliku promjenu, no dio djece ipak će još godinu dana pričekati svoj prvi školski dan.
Ove godine odgodu upisa u prvi razred dobilo je ukupno 4329 djece.
Najviše takvih slučajeva zabilježeno je na području Zagreba, Zagrebačke županije i Osječko-baranjske županije.
Razlozi zbog kojih se procjenjuje da je za dijete bolje pričekati još jednu godinu mogu biti vrlo različiti.
Među njima su razvojne i zdravstvene teškoće, emocionalna nezrelost, problemi s koncentracijom i pažnjom, jezično-govorne poteškoće te nedovoljno razvijene grafomotoričke vještine.
No iz Udruge ravnatelja osnovnih škola upozoravaju da sve češće upravo roditelji traže odgodu polaska svojeg djeteta u školu.
Smatraju kako bi zbog toga kod donošenja odluke trebalo posebno procijeniti je li odgoda u svakom pojedinom slučaju zaista potrebna i opravdana.
Roditelji se, naime, često boje da njihovo dijete nije dovoljno zrelo, samostalno ili pripremljeno za ono što ga čeka u školskim klupama.
Pritom stručnjaci podsjećaju na jednu čestu zabludu – dijete prije polaska u prvi razred ne mora znati čitati i pisati.
Od budućih prvašića ne očekuje se da već unaprijed svladaju ono što će tek učiti u školi.
Kod procjene spremnosti važnije je može li dijete pratiti upute, prepoznati glasove i rimu, povezivati ih te posjeduje li osnovne predvještine potrebne za daljnje učenje.
Učitelji također ističu da početna nesigurnost djeteta ne mora automatski značiti da ono nije spremno za školu.
Neka djeca na prvom susretu sa školom plaču, teško se odvajaju od roditelja ili odbijaju ući u učionicu, ali se uz podršku učitelja vrlo brzo prilagode novoj sredini i školskim obvezama.
Stručnjaci zato roditeljima savjetuju da djecu ne pokušavaju prerano pretvoriti u male školarce.
Umjesto forsiranja čitanja, pisanja i radnih listova, korisnije mogu biti sasvim obične igre – rezanje i lijepljenje papira, crtanje, igre riječima i glasovima, čitanje naziva mjesta tijekom vožnje ili zajedničko smišljanje različitih aktivnosti.
Važno je i dopustiti djeci da se sama zaigraju, budu kreativna, pa čak i da im ponekad bude dosadno.
Upravo takve svakodnevne aktivnosti mogu pomoći razvoju pažnje, motorike, govora, mašte i samostalnosti.
Odgoda upisa može se odobriti samo za jednu školsku godinu, a dijete prije polaska u školu ponovno prolazi postupak procjene psihofizičkog stanja.
Za više od četiri tisuće djece tako će prvi školski dan pričekati još godinu dana, dok će za više od 36 tisuća novih prvašića već u ponedjeljak početi potpuno novo životno poglavlje.
