Ilegalno odlaganje opasnog otpada na krškom području kod Gospića predstavlja iznimno visok rizik za okoliš i zdravlje ljudi, zbog čega sanacija mora biti brza, temeljita i izvedena prema najvišim standardima struke. Na to je upozorio predsjednik Hrvatskog geografskog društva Nenad Buzjak tijekom gostovanja na N1 Televiziji, istaknuvši da je reakcija društva uslijedila nakon analize dostupne dokumentacije te dugogodišnjih istraživanja Like i drugih krških područja.
Glavni razlog za zabrinutost leži u činjenici da je otpad s opasnim svojstvima odbačen direktno na krš. Buzjak naglašava kako se posljedice ovakvog zagađenja ne moraju manifestirati odmah jer pojedine štetne tvari imaju kumulativno djelovanje.
U kršu nema pravila i samopročišćavanja
Komentirajući tvrdnje da odlagalište ne može ugroziti izvorišta vode za piće u Gospiću, Buzjak je podsjetio na osnovno pravilo geologije: “U kršu pravila nema.” Iako postoje opći obrasci, hidrogeološki i geološki uvjeti mogu se drastično razlikovati na vrlo malom prostoru.
Krški sustavi iznimno su osjetljivi – lako ih je trajno uništiti, a podzemne vode mogu mijenjati smjerove ovisno o vodostaju i neovisno o izgledu same površine. Dodatni problem predstavlja i to što u kršu gotovo da nema prirodnog filtriranja ni samopročišćavanja vode, pa tlo ostaje jedina barijera koja može usporiti širenje onečišćenja.
Poziv građanima i važnost praćenja vode
Za praćenje stanja podzemnih voda iznimno je važna suradnja lokalnog stanovništva. Buzjak je podržao poziv Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo kojim se građani pozivaju da prijave lokacije svojih bunara, cisterni i pumpi. Istaknuo je da je to najbrži i najjeftiniji način da stručnjaci dođu do ključnih podataka te apelirao na građane da ne nasjedaju na dezinformacije s društvenih mreža o navodnom uvođenju novih poreza.
Sanacija mora biti radikalna
Govoreći o rješavanju problema, predsjednik Hrvatskog geografskog društva naglašava da lokacija nije izgrađena po pravilima struke te da metode poput enkapsulacije (izoliranja otpada na samom terenu) uopće ne dolaze u obzir zbog razgranate mreže podzemnih pukotina.
Jedino prihvatljivo i sigurno rješenje je takozvana ex-situ sanacija – kompletno iskopavanje, uklanjanje i propisno zbrinjavanje otpada izvan te lokacije. Iako će takav postupak biti financijski zahtjevan, Buzjak napominje da je to jedini način da se spriječi ekološka katastrofa jer u ovakvim uvjetima nije pitanje hoće li doći do utjecaja na okoliš, nego kada. Uz uklanjanje otpada, nužno je provesti i detaljna istraživanja kako se slični propusti ne bi ponovili u budućnosti.
