Rekordne temperature, gašenje dekorativne rasvjete u Mađarskoj i Rumunjskoj, ugroženi nuklearni reaktori te otežan promet na europskim rijekama obilježili su jedno od najtežih ljeta u povijesti Europske unije.

Veliki dijelovi europskog kontinenta i dalje se nalaze pod opsadom nezapamćenog toplinskog vala. Budući da se Europa zagrijava brže od bilo kojeg drugog kontinenta na svijetu, ovogodišnje ljeto donijelo je ekstremne temperature, ozbiljno opterećenje energetske infrastrukture te razorne šumske požare koji su osobito teško pogodili Francusku i Španjolsku.

Prema procjenama stručnjaka, izravna gospodarska šteta od ovogodišnjih požara u Europskoj uniji već je premašila 15 milijardi eura, zbog čega je Europska komisija najavila poticanje država članica na znatno veća ulaganja u mjere smanjenja rizika i prevencije.

Italija pod najvišim stupnjem pripravnosti: U Emiliji-Romagni izmjereno 42.8°C

Italija je po prvi put u povijesti izdala najviši, crveni stupanj zdravstvenog upozorenja za sve svoje veće gradove. Odluka Ministarstva zdravstva obuhvaća cijelu zemlju — od Palerma na južnoj Siciliji do Bolzana na planinskom sjeveru. Ovakav stupanj uzbune označava da dugotrajne i visoke temperature više ne predstavljaju opasnost samo za ranjive skupine (starije osobe, djecu i kronične bolesnike), već i za cjelokupno zdravstveno sposobno stanovništvo.

• U regiji Emilija-Romanja temperature su na više lokacija prešle 40°C, dok je u mjestu Bagnacavallo pokraj Ravenne zabilježen rekord od čak 42.8°C.
• U Rimu se turisti od sunca štite kišobranima i rashlađuju na gradskim fontanama.
• U Assisiju su hodočasnike, okupljene prigodom posjeta pape Lava XIV. i obilježavanja 800. godišnjice smrti svetog Franje, organizatori prskali vodom kako bi ih spasili od toplotnog udara.

Energetska kriza i suša: Dunav i Rajna na kritičnim razinama

Toplinski val pratila je i nezapamćena suša koja je europske riječne tokove dovela do kritičnih razina, stvarajući ozbiljne probleme za energetski sektore i teretni promet.

• Mađarska: Tijekom noći ugašena je dekorativna i nenužna rasvjeta na svim državnim institucijama, uključujući zgradu parlamenta, Budimski dvorac i Lančani most. Rekordno nizak vodostaj Dunava prisilio je zemlju na gotovo potpuno zaustavljanje rada jedine nuklearne elektrane (Paks), koja koristi riječnu vodu za hlađenje reaktora, čime je elektroenergetski sustav doveden do samih granica kapaciteta.
• Rumunjska: Vlasti u Bukureštu pripremaju u Dunav potopiti četiri teglenice ispunjene kamenjem kako bi fizički preusmjerile vodu prema svojem jedinom aktivnom nuklearnom reaktoru i omogućile mu rad još nekoliko dana. Osim toga, ulična rasvjeta u Bukureštu smanjena je za trećinu, a noćna rasvjeta na poznatim zgradama i muzejima potpuno je ugašena.
• Njemačka: Dramatičan pad vodostaja Rajne — jedne od najvažnijih europskih prometnih ruta za transport žitarica, ugljena, minerala i naftnih derivata — prisiljava teretne brodove da plove tek s dijelom tereta, što uzrokuje znatno povećanje troškova prijevoza i logistike.

Špilja Vjetrenica kao utočište od 11 stupnjeva

Dok se na površini temperature opasno približavaju granici od 40 stupnjeva Celzijevih, u Bosni i Hercegovini turisti i lokalno stanovništvo utočište od vrućina pronalaze u podzemlju. Špilja Vjetrenica, smještena na jugu BiH oko 25 kilometara sjeverno od Dubrovnika i uvrštena na UNESCO-ov Popis svjetske baštine, bilježi stalan priljev posjetitelja koji stižu s kruzera i iz okolnih regija.

Zbog osjetljivosti njezina prirodnog okoliša broj posjetitelja je strogo ograničen. S konstantnom godišnjom temperaturom od svega 11 stupnjeva Celzijevih, Vjetrenica pruža ne samo sigurno domište za bogatu bioraznolikost, već i prijeko potreban osvježavajući predah od ekstremnih ljetnih vrućina.