Očekivano trajanje života hrvatskih građana nalazi se ispod prosjeka Europske unije, što upućuje na to da problem nije samo u (ne)zdravom stilu života, već i u standardu građana koji utječe na zdravlje te zdravstvenim preventivnim politikama koje, očito, ne zahvaćaju ljude sa zdravstvenim problemima na vrijeme. Prema najnovijim podacima Eurostata za 2022. godinu, očekivano trajanje života u EU iznosi 80,6 godina, i iako se nije vratilo na razinu prije pandemije iz 2019. godine kada je bilo 81,3 godine, Hrvatska zaostaje za prosjekom EU.
Analizirajući regionalno, Panonska Hrvatska ima najniže očekivano trajanje života od 76,3 godine, dok Sjeverna Hrvatska ima 77 godina, a najviše očekivano trajanje života bilježi Jadranska Hrvatska s 78,6 godina, te Zagreb s 79 godina. To znači da u bogatijim i razvijenijim dijelovima zemlje gdje je dostupnija zdravstvena zaštita, poput Zagreba, u prosjeku ljudi žive dulje, ali čak i u tim regijama očekivano trajanje života još uvijek je ispod prosjeka EU.
Profesorica dr. sc. Tatjana Škarić-Jurić upozoravala je da se očekivano trajanje života u Hrvatskoj posljednjih godina smanjuje, što ukazuje na loše objektivne prilike za zdravlje populacije Hrvatske. Gledano na razini cijele EU, regije koje imaju niže očekivano trajanje života uključuju Bugarsku, Mađarsku, Hrvatsku, Rumunjsku, Poljsku, Slovačku, Litvu, Latviju i Estoniju, dok regije s višim očekivanim trajanjem života uključuju Austriju, Sloveniju i Češku.
Hrvatska ne samo da ima očekivano trajanje života ispod prosjeka EU, već i život u dobrom zdravlju nije na zadovoljavajućoj razini. Građani u dobrom zdravlju ne dočekaju ni šezdesetu godinu, a muškarci u Hrvatskoj u prosjeku umiru sa samo 74,1 godinom. Ovi podaci zabrinjavaju, posebno jer muškarci u prosjeku kratko žive nakon odlaska u mirovinu, dok žene koje žive dulje od muškaraca nemaju jednaku kvalitetu života u starosti kao žene u razvijenim dijelovima EU. Muškarci i žene u Hrvatskoj najčešće umiru od bolesti cirkulacijskog sustava i tumora.
