Hrvatska je u prvoj polovici godine, prema podacima eVisitora, ostvarila 7,6 milijuna turističkih dolazaka i 29,5 milijuna noćenja, što je gotovo identičan rezultat prošlogodišnjem. Prvi neslužbeni podaci za početak srpnja pokazuju blagi rast dolazaka od oko dva posto.
Ipak, u jeku sve glasnijih rasprava o “borbi za svakog gosta” i izraženom trendu last-minute rezervacija, istražili smo kakva je stvarna popunjenost domaćih hotela, koliko su doista konkurentni te kako se naše cijene kreću u usporedbi s popularnim europskim odredištima.
Usporedili smo ponudu slobodnih hotela (na platformi Booking, s uključenim Genius popustima) za termin od 24. do 31. srpnja za dvije odrasle osobe (7 noćenja s doručkom). Rezultat? Slobodnih soba još uvijek ima, no cijene u Hrvatskoj u nekim segmentima ozbiljno premašuju europsku konkurenciju.
Dvoboj destinacija: Hrvatska vs. Europski konkurenti
1. Mali Lošinj vs. Sardinija (Italija)
Obje otočne destinacije privlače goste koji traže mir i netaknutu prirodu, a do njih se dolazi automobilom i trajektom.
- Mali Lošinj: U ponudi su bila svega četiri slobodna hotela. Cijene se kreću od 1600 eura do gotovo 5000 eura.
- Sardinija: Ponuda je znatno bogatija, a cijene su osjetno niže. Najjeftiniji smještaj dostupan je već od 625 eura, dok najskuplji doseže 4017 eura.
2. Poreč vs. Albufeira (Portugal)
Dva iznimno popularna obiteljska ljetovališta s razvijenom hotelskom infrastrukturom pokazuju slične, ali ipak različite cjenovne razrede.
- Poreč: Većina hotela drži cijenu između 1190 i 2600 eura, dok luksuzni vrh ponude stoji između 3730 i 4700 eura.
- Albufeira: Nešto je pristupačnija, s cijenama u rasponu od 986 do 2110 eura.
3. Zadar vs. Chania (Grčka – Kreta)
Povijesni obalni gradovi s bogatom kulturnom baštinom i vlastitim zračnim lukama idealna su polazišta za istraživanje okolice.
- Zadar: Najpovoljnija opcija iznosi 1308 eura, dok se najskuplji luksuzni hotel u okolici grada penje do 4463 eura.
- Chania: Nudi osjetno povoljniji odmor, s cijenama od 1066 do 2247 eura.
4. Split vs. Barcelona (Španjolska)
Usporedba dvaju velikih obalnih i kulturnih središta donosi najveće iznenađenje u luksuznom segmentu.
- Split: Početne cijene su niže nego u Barceloni i kreću se od 890 eura. Međutim, najskuplji hotelski smještaj u Splitu iznosi vrtoglavih 7844 eura.
- Barcelona: Najjeftiniji hotel stoji 1071 euro, dok najskuplji u pretrazi doseže tek 1892 eura – što znači da je splitski luksuz čak četiri puta skuplji od onog u katalonskoj prijestolnici.
5. Makarska vs. Bodrum (Turska)
Destinacije poznate po živahnom noćnom životu i kilometarskim plažama pokazuju drastičnu razliku u pristupačnosti.
- Makarska: Minimalna cijena za sedam noćenja iznosi 1837 eura, dok se većina ponude kreće između 2300 i 2700 eura.
- Bodrum: Hotel s doručkom može se rezervirati već za 677 eura, glavnina ponude je između 700 i 1500 eura, a najskuplji iznosi 2650 eura.
6. Dubrovnik vs. Amalfi obala (Italija)
Prestižne, elitne destinacije za goste veće platežne moći drže visoke cijene, no talijanski luksuz ipak ide korak dalje.
- Dubrovnik: Cijene kreću od 2500 eura, prosječan luksuz stoji između 3200 i 6320 eura, dok najekskluzivnija ponuda doseže gotovo 10.500 eura.
- Amalfi: Standardni hoteli kreću se od 1280 do 2200 eura, no gornja granica ekskluzivnosti na ovoj talijanskoj obali penje se na astronomskih 14.000 do 17.000 eura za tjedan dana.
Struka: “Jeftini hoteli kod nas su nedovoljno jeftini”
Savjetnik za hotelijerstvo Zoran Pejović ističe kako u Hrvatskoj postoji specifičan problem s formiranjem cijena unutar različitih kategorija smještaja.
“Mislim da su kod nas skupi hoteli zapravo nedovoljno skupi, a jeftiniji hoteli nedovoljno jeftini. No, ne možemo baš uspoređivati hrvatski hotel s tri zvjezdice s hotelom iste kategorije u Italiji ili Grčkoj.”
Pejović objašnjava kako u konkurentskim zemljama luksuzni hoteli s pet zvjezdica redovito koštaju i po nekoliko tisuća eura više od onih srednje kategorije, što kod nas često nije slučaj. Razlozi leže u većoj ponudi konkurenata, ali i visokim troškovima poslovanja u Hrvatskoj.
Ipak, naglašava da nema mjesta panici zbog slobodnih mjesta usred sezone:
“To što ima slobodnog smještaja nije loša stvar. Hotel ne mora biti popunjen 100 posto da bi uspješno poslovao. Trend last-minute rezervacija prisutan je već godinama i rezultat je tehnologije i promjene navika putnika.”
Tko drži najbolju popunjenost?
Prema službenim podacima Ministarstva turizma i sporta, prosječna popunjenost hotela u prvih šest mjeseci iznosila je 29 posto, što je točno na razini prošle godine.
Kada se gledaju županije s najvećim brojem hotelskih kreveta, u prvoj polovici godine najpopunjenije su bile:
- Grad Zagreb – 43%
- Dubrovačko-neretvanska županija – 32,3%
- Istarska županija – 30,4% Najnižu popunjenost u ovoj skupini bilježe Zadarska (23,4%) i Šibensko-kninska županija (23,1%).
Među pojedinačnim top destinacijama s najvećim hotelskim kapacitetom, prednjače:
- Rovinj (47,5%)
- Zagreb (43%)
- Zadar (41,2%)
- Opatija (39,4%)
- Dubrovnik (38,2%)
Na dnu ljestvice popunjenosti nalaze se Tar (15,8%), Biograd na Moru (17,9%) te Pula (18,5%).
Promjena navika: Sigurnost i predsezona postaju ključni aduti
U Ministarstvu turizma ističu kako su inflacija i porast troškova putovanja natjerali turiste da pažljivije važu omjer cijene i kvalitete. Upravo se u tim promijenjenim navikama krije velika prilika za domaći turizam.
“Turisti danas traže sigurnost destinacije i blizinu, te se upravo tu krije prednost Hrvatske u odnosu na druge zemlje. Zbog cijena, ali i klimatskih promjena te izbjegavanja gužvi, dio turista radije bira putovanja u pred i posezoni, izbjegavajući sam vrhunac ljeta.”
Europska turistička potražnja više ne bilježi skokove kakvi su viđeni neposredno nakon pandemije. Suvremeni gosti putuju znatno racionalnije, fleksibilniji su s terminima te sve veći značaj pridaju održivosti i autentičnom iskustvu, zaključuju iz Ministarstva.
