Broj rođenih u Hrvatskoj prošle je godine blago porastao, no istodobno je zabilježen i rast broja pobačaja. Demografska slika zemlje i dalje ostaje izazovna.
U Hrvatskoj je tijekom 2025. godine rođeno 32.936 djece, što je 361 dijete više nego godinu ranije. Iako se radi o pozitivnom pomaku, brojke i dalje pokazuju da je Hrvatska daleko od razina koje je bilježila prije desetak godina – u odnosu na 2015. godinu rođeno je više od 4.300 djece manje.
Najviše djece na svijet je došlo u najvećim hrvatskim rodilištima, prednjače KBC Split i KBC Zagreb. Tijekom godine zabilježena su i 474 poroda blizanaca te dva slučaja rođenja trojki.
Majke u Hrvatskoj najčešće su bile u dobi od 30 do 34 godine, a slijedile su ih žene između 25 i 29 godina. Zabilježeni su i rijetki slučajevi poroda djevojčica mlađih od 15 godina, kao i osam poroda žena starijih od 50 godina. Gotovo svaki treći porod završen je carskim rezom.
Istodobno, statistika pokazuje i rast broja pobačaja i prekida trudnoće. Ukupno je evidentirano 8.563 takvih slučajeva, među kojima je bilo 1.759 spontanih pobačaja, 3.170 legalno induciranih pobačaja te 3.634 drugih prekida trudnoće, uključujući izvanmaternične trudnoće.
Broj legalno induciranih pobačaja porastao je za 342 slučaja u odnosu na prethodnu godinu. Najviše ih je zabilježeno u Gradu Zagrebu, Primorsko-goranskoj, Istarskoj i Zagrebačkoj županiji.
Najveći broj žena koje su zatražile legalni prekid trudnoće imao je između 30 i 39 godina. Među njima je bilo i onih koje još nisu rodile, ali i velik broj žena koje već imaju jedno ili više djece.
Podaci tako donose složenu demografsku sliku Hrvatske – blagi rast broja novorođenih daje razlog za optimizam, ali ukupni trendovi i dalje upozoravaju na izazove s kojima se zemlja suočava u području nataliteta i obiteljske politike.
