Hrvatska obiteljska medicina suočava se s izraženim starenjem liječničkog kadra, što u idućim godinama može značajno opteretiti primarnu zdravstvenu zaštitu.
Prema podacima iz sustava, čak svaki četvrti obiteljski liječnik ima između 60 i 64 godine. Dodatni dio liječnika već je stariji od 65 godina, ali i dalje ostaje u radnom odnosu kako bi se održala dostupnost zdravstvene skrbi.
Takva dobna struktura znači da bi u relativno kratkom vremenu velik broj ordinacija mogao ostati bez nositelja, što otvara pitanje kontinuiteta skrbi za pacijente i organizacije rada u primarnoj zaštiti.
Istodobno, u sustav ne ulazi dovoljno mladih liječnika koji bi preuzeli ordinacije, što dodatno povećava pritisak na postojeće timove i otežava stabilnost mreže obiteljske medicine.
Ako se taj trend nastavi, Hrvatska bi se u narednim godinama mogla suočiti s ozbiljnim manjkom obiteljskih liječnika i sve većim opterećenjem postojećeg kadra.
