Hrvatska uvodi nova, stroža pravila za kreditiranje građana, a promjene koje donosi zakon mogle bi značajno utjecati na sve koji planiraju uzeti kredit, ali i na one koji ga već otplaćuju.
U središtu reforme je jačanje nadzora i veća zaštita potrošača. Hrvatska narodna banka dobiva proširene ovlasti te će ubuduće odlučivati tko smije sudjelovati na tržištu kreditiranja. Time se nastoji stati na kraj sivoj zoni i neovlaštenim kreditorima, koji će u slučaju kršenja pravila biti prijavljivani nadležnim institucijama.
Jedna od ključnih novosti je širenje regulative na širi spektar kreditnih proizvoda, uključujući i one koji su do sada bili slabije kontrolirani, poput kratkoročnih i naizgled “besplatnih” zajmova. Time se želi spriječiti prikriveno zaduživanje i zaštititi građane od nepovoljnih uvjeta.
Zakon donosi i niz mjera usmjerenih na socijalnu osjetljivost. Uvodi se takozvano “pravo na zaborav”, koje omogućuje bivšim onkološkim bolesnicima ravnopravniji pristup osiguranju prilikom podizanja kredita. Osim toga, građanima će biti dostupno besplatno savjetovanje o upravljanju dugovima, s ciljem smanjenja prezaduženosti.
Poseban naglasak stavljen je i na financijsku pismenost. Nadležna tijela planiraju provoditi edukacije kako bi građani bolje razumjeli rizike i obveze koje dolaze s kreditima.
Nova pravila donijet će veću transparentnost na tržištu i povećati sigurnost korisnika financijskih usluga. Ipak, stroži uvjeti mogli otežati pristup kreditima dijelu građana.
U konačnici, promjene donose jasnu poruku: kreditiranje više neće biti isto, a građani će morati biti informiraniji nego ikad prije.
