Nakon nedavnih promjena koeficijenata i reforme sustava plaća, Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je detaljne podatke o primanjima zaposlenika u školskim ustanovama za ožujak.
Prema službenim brojkama, prosječne neto plaće nastavnika sada se kreću u rasponu od 1.712 pa sve do 2.374 eura, ovisno o stupnju napredovanja i godinama staža.
Različiti platni razredi prema zvanjima
Analiza podataka pokazuje jasnu gradaciju primanja temeljenu na stručnim zvanjima:Nastavnici bez napredovanja: Za one s početnim koeficijentom od 2,01, prosječna neto plaća iznosi 1.712 eura. Zanimljivo je da je medijalna plaća u ovoj skupini (1.717 eura) gotovo identična prosjeku, što ukazuje na ujednačenost primanja unutar ovog razreda.
Nastavnici mentori: Njihova primanja bilježe osjetan rast te u prosjeku iznose oko 1.800 do 1.900 eura. Nastavnici izvrsni savjetnici: Kao vrhunac karijernog napredovanja, nastavnici u ovom zvanju (s koeficijentom 2,62) ostvaruju prosječnu neto plaću od 2.374 eura.
U ovoj kategoriji, prosječna bruto plaća iznosi oko 3.484 eura, dok je medijalna neto plaća 2.338 eura.
Usporedba s prosjekom države
Dok je prosječna neto plaća na razini cijele Hrvatske za ožujak 2024. iznosila 1.326 eura, podaci iz prosvjete pokazuju da su primanja u obrazovnom sektoru, nakon usklađivanja koeficijenata, značajno premašila državni prosjek.
Čak i nastavnici bez viših zvanja zarađuju gotovo 400 eura više od prosječnog hrvatskog radnika.
Cjelodnevna škola i dodatni faktori
Važno je napomenuti da na konačan iznos plaće utječu i specifični uvjeti rada. Primjerice, učitelji u školama koje sudjeluju u eksperimentalnom programu cjelodnevne škole ostvaruju dodatne bonuse, pa njihova primanja mogu biti i viša od navedenih prosjeka. Također, dob zaposlenika igra ulogu zbog dodataka na staž; prosječna dob “izvrsnih savjetnika” je 56 godina, što doprinosi njihovom najvišem platnom rangu.
Cilj reforme: Veća konkurentnost profesije
Iz Ministarstva ističu kako je cilj ovih povećanja učiniti nastavničku profesiju konkurentnijom na tržištu rada i privući mlade stručnjake u škole. Redovito mjesečno objavljivanje ovih podataka postat će praksa MZO-a kako bi javnost i sindikati imali transparentan uvid u učinke reforme plaća.
Iako su sindikati ranije izražavali nezadovoljstvo određenim koeficijentima, ovi podaci potvrđuju da je prosvjeta doživjela jedan od najvećih nominalnih skokova u primanjima u posljednjih nekoliko desetljeća.
