U Hrvatskoj se sve češće bilježe slučajevi u kojima građani ostaju s blokiranim bankovnim računima zbog dugova koji nisu nužno njihovi, nego su nastali kao posljedica poslovnih ili obiteljskih odnosa, nesporazuma ili administrativnih propusta piše Poslovni.hr.
Prema podacima Financijske agencije (Fina), krajem 2025. godine u Hrvatskoj je bilo gotovo 197 tisuća građana s blokiranim računima, a ukupan dug premašivao je tri milijarde eura. Kada se tome pridodaju kamate, ukupno opterećenje penje se na više od četiri milijarde eura.
Iako većina blokada proizlazi iz neplaćenih kredita, računa telekomunikacijskih i komunalnih usluga te dugovanja prema financijskim institucijama i agencijama za naplatu potraživanja, dio slučajeva odnosi se i na situacije u kojima građani postaju dužnici bez jasne vlastite krivnje.
Jedan od primjera iz prakse odnosi se na građanina koji je još u mladosti potpisao dokument u dobroj vjeri kako bi pomogao članu obitelji pri rješavanju stambenog pitanja. Godinama kasnije ispostavilo se da su na njegovo ime počeli stizati neplaćeni računi za komunalne usluge, koje stvarni korisnik nije podmirivao.
Budući da dug formalno glasi na njegovo ime, vjerovnici su pokrenuli ovršne postupke, što je na kraju rezultiralo blokadom bankovnog računa i dodatnim financijskim opterećenjem.
Slične situacije, iako ne nužno u istom opsegu, potvrđuju problem pravne odgovornosti kada se građani formalno nađu u ulozi dužnika, iako dug nije nastao njihovom direktnom potrošnjom ili korištenjem usluge.
Podaci pokazuju da je većina blokiranih građana u dugotrajnoj blokadi. Prema izvješćima, više od tri četvrtine njih u blokadi je dulje od godinu dana, a značajan dio građana blokiran je zbog relativno malih iznosa dugovanja.
Istovremeno, sustav predviđa mogućnost jednostavnog stečaja potrošača, no građani se tom postupku i dalje rijetko odlučuju, najčešće zbog neinformiranosti, straha od gubitka imovine ili nepoznavanja pravnih posljedica.
Sustav ovrha i blokada i dalje predstavlja ozbiljan socijalni i financijski problem, osobito za građane koji se nađu u dugotrajnim blokadama iz kojih se teško izlazi bez pravne pomoći ili stečajnog postupka.
Unatoč dostupnim zakonskim mehanizmima, broj uspješno okončanih postupaka deblokade i dalje je relativno nizak u odnosu na ukupni broj blokiranih građana.
