Dok se Hrvatska suočava s kroničnim nedostatkom radne snage, jedna skupina iskusnih stručnjaka i dalje nailazi na zakonske prepreke koje ih odvraćaju od tržišta rada. Riječ je o umirovljenim obrtnicima koji, za razliku od nekih drugih kategorija umirovljenika, i dalje gube polovicu svoje mirovine ako odluče nastaviti voditi svoj obrt.
Ključni problem: Diskriminacija u odnosu na druge umirovljenike
Glavni zahtjev koji pristiže iz redova obrtnika je izjednačavanje prava. Trenutni sustav funkcionira na sljedeći način:
- Zaposleni umirovljenici: Mogu raditi do polovice punog radnog vremena (4 sata dnevno) i primati punu mirovinu.
- Umirovljeni obrtnici: Ako žele nastaviti obavljati obrtničku djelatnost, moraju se odreći 50% iznosa svoje mirovine, bez obzira na to koliko sati radili.
Zašto je to važno?
Hrvatska obrtnička komora (HOK) i sami obrtnici naglašavaju da su ovi ljudi nositelji specifičnih znanja i vještina koje polako izumiru. Njihovo zadržavanje u svijetu rada donosi višestruke koristi:
- Prijenos znanja: Stariji obrtnici su ključni mentori za mlade naučnike.
- Legalizacija rada: Mnogi su prisiljeni raditi “na crno” jer im se službeno otvaranje obrta ne isplati zbog gubitka polovice mirovine.
- Punjenje proračuna: Aktivni obrtnici plaćaju doprinose, poreze i komorski doprinos, što je izravna korist za državu.
- Omogućavanje rada uz punu mirovinu za sve obrtnike koji su ostvarili uvjete za starosnu mirovinu.
- Ukidanje obveze zatvaranja obrta kao preduvjeta za odlazak u mirovinu, čime bi se osigurao kontinuitet poslovanja.
- Fleksibilnije modele rada koji bi potaknuli ostanak iskusnih majstora na tržištu.
