Glavni ekonomist Hrvatske narodne banke iznio je nove, opreznije prognoze koje ukazuju na to da bi pritisak na cijene mogao biti snažniji nego što se prvotno očekivalo. Prema najnovijim analizama, godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj mogla bi se popeti na razinu od 7%, što predstavlja značajan izazov za kupovnu moć građana i stabilnost gospodarstva.
Ključni uzročnici rasta cijena
Stručnjaci HNB-a izdvajaju nekoliko presudnih faktora koji guraju inflaciju prema gore:
- Cijene energenata: Globalni poremećaji na tržištu nafte i plina i dalje su glavni generator troškova koji se prelijevaju na sve sektore.
- Hrana i sirovine: Rast cijena poljoprivrednih proizvoda na svjetskim burzama izravno utječe na potrošačku košaricu u Hrvatskoj.
- Uski grla u opskrbi: Iako se situacija donekle stabilizirala, logistički problemi i dalje povremeno uzrokuju manjak robe i rast ulaznih troškova.
- Pritisak na plaće: U pokušaju da zadrže standard radnika, poslodavci podižu plaće, što može dovesti do tzv. spiralnog efekta gdje rast plaća dodatno potiče rast cijena.
Što to znači za građane i gospodarstvo?
Dosezanje razine od 7% značilo bi osjetno topljenje realne vrijednosti dohotka. HNB naglašava da je ključno pratiti temeljnu inflaciju (onu koja isključuje cijene energije i hrane), jer ona pokazuje koliko su se poskupljenja “ukorijenila” u domaće tržište.
Reakcija monetarne politike
Hrvatska narodna banka, u suradnji s Europskom središnjom bankom (ECB), koristi dostupne alate kako bi obuzdala rast cijena. To prvenstveno uključuje:
- Povećanje kamatnih stopa kako bi se smanjila potražnja i usporilo zaduživanje.
- Oprezno upravljanje likvidnošću sustava.
