Znanstvenici prate moguće promjene u gornjim slojevima atmosfere jer modeli ukazuju na to da bi u siječnju 2026. moglo doći do stratosferskog zagrijavanja, fenomena koji može utjecati na polarni vrtlog i na globalne zimske prilike. Taj proces, iako se događa visoko iznad zemlje, često se odražava na meteorološke uvjete koje osjećamo — posebno kroz prodore hladnog zraka prema srednjim geografskim širinama.
Polarni vrtlog je veliki sustav vjetrova oko Arktika koji zadržava vrlo hladne zrakaste mase na sjeveru. Kad se taj sustav oslabi ili poremeti, hladan zrak može se lakše spustiti prema Europi, uključujući i Hrvatsku. U takvom scenariju postoji povećana vjerojatnost hladnih valova, snijega i intenzivnije zime nego što je uobičajeno.
Neki meteorološki podaci pokazuju da bi upravo taj pomak u stratosferi mogao oslabiiti ili čak razdvojiti polarni vrtlog, što otvara prostor za prodore arktičkog zraka prema kontinentu. Ovakvi obrasci obično utječu na vrijeme nekoliko tjedana nakon inicijalnog događaja i mogu donijeti niže temperature i zimsku padavinu u dijelove Europe i srednje struje zime. Severe Weather Europe
Ako se ove promjene ostvare, zima bi mogla biti dinamičnija i hladnija od prosjeka, s više hladnih epizoda i potencijalno većim brojem snježnih dana nego u proteklim sezonama.
Ukratko, promjene visoko u atmosferi koje se trenutno prate mogle bi značajno utjecati na vremenske obrasce u nadolazećim tjednima, povećavajući šanse za izraženiju i hladniju zimu nego što je Hrvatska navikla u posljednjih godina.
