Rast cijena u Hrvatskoj nastavio se i u studenome, pokazuju najnoviji pokazatelji Državnog zavoda za statistiku. Na godišnjoj razini inflacija je dosegnula 3,8 posto, što predstavlja ubrzanje u odnosu na prethodni mjesec i potvrđuje da pritisci na troškove života i dalje traju.
Najveći doprinos ukupnom rastu inflacije imala je energija, čije su cijene u prosjeku porasle za više od pet posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Osjetan rast zabilježen je i kod hrane, pića i duhanskih proizvoda, gdje su cijene više za oko četiri posto, što građani najizravnije osjećaju u svakodnevnoj potrošnji.
Značajno poskupljenje bilježe i usluge, čije su cijene porasle za više od šest posto na godišnjoj razini, što dodatno opterećuje kućne budžete, ali i poslovanje u brojnim sektorima.
Gleda li se kretanje cijena na mjesečnoj razini, prema prvim procjenama, potrošačke cijene u studenome su porasle oko 0,6 posto u odnosu na listopad. Taj rast uglavnom se povezuje s novim povećanjem troškova energije, dok su ostale skupine proizvoda imale blaže promjene.
Istodobno, industrijski neprehrambeni proizvodi bez energenata zabilježili su blagi pad cijena, što je jedina kategorija koja je djelomično ublažila ukupni inflacijski pritisak.
Prema preliminarnim podacima Eurostata, Hrvatska se u studenome svrstala među zemlje s višim stopama inflacije unutar eurozone, što upućuje na to da rast cijena u domaćem gospodarstvu nadmašuje prosjek većine država koje koriste euro.
Detaljniji i konačni podaci o inflaciji za studeni bit će poznati 15. prosinca, kada će Državni zavod za statistiku objaviti potpunu analizu kretanja cijena prema potrošačkoj košarici.
