Od 1. listopada kućanstva u Hrvatskoj plaćat će plin u prosjeku devet posto skuplje nego do sada, objavila je Hrvatska regulatorna energetska agencija (HERA). Da nije bilo Vladinih subvencija, poskupljenje bi iznosilo 17,3 posto.
Prema novim izračunima, cijena plina za kućanstva trebala bi iznositi 53,8 eura po megavatsatu, no zahvaljujući devetom paketu Vladinih mjera cijena će se zadržati na prosječnih 50 eura po megavatsatu.
Dok je trošak nabave plina pojeftinio za 5,3 posto, porast operativnih troškova i manja distribucija uvjetovali su rast naknada za distribuciju. Tako je distributerima veleprodajna cijena pala, ali im je naknada za distribuciju porasla s 5,9 na 8,4 eura po megavatsatu, što predstavlja rast od 23 posto. Istovremeno, Vlada je smanjila subvenciju s 18,7 na 7,6 posto, pa će kućanstvima računi ipak porasti, ali blaže nego da mjere nisu ostale na snazi.
Hrvatska stručna udruga za plin procjenjuje da će prosječno kućanstvo s godišnjom potrošnjom od 10 megavatsati plina plaćati oko tri eura više mjesečno, odnosno oko 40 eura godišnje.
Uz plin, poskupljuju i drugi energenti. Računi za toplinarstvo rastu s prosječnih 37,75 na 41,53 eura, dok će struja od 1. studenoga porasti sa sadašnjih 40,65 na 43,65 eura, a od početka 2026. na 45,61 eura. Ipak, subvencije će i dalje držati cijene ispod tržišnih razina, a kućanstvima donijeti godišnju uštedu od oko 53 eura.
Prema riječima predsjednika Hrvatske stručne udruge za plin Dalibora Pudića, da nije došlo do smanjenja subvencija, cijena plina za kućanstva čak bi pala za pet eura godišnje. No zbog rezanja državne potpore, računi će u konačnici biti viši za otprilike 40 eura godišnje.
