Socijalna skrb i mirovinski sustav
U socijalnom sektoru od 1. siječnja na snagu stupa dugoočekivani Zakon o inkluzivnom dodatku kojim se objedinjuju četiri naknade – osobna invalidnina, doplatak za pomoć i njegu, uvećani doplatak za djecu i naknada za nezaposlene.
Iznosit će od 138 do 720 eura na mjesec, ovisno o kategoriji i razini potpore, a korisnici prava ostvarit će znatno veći novčani iznos, koji će biti od 50 do 100 posto veći u odnosu prema zbroju pojedinačnih naknada koje su do sada mogli ostvariti.
Na snagu stupaju i izmjene Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe kojima se podiže iznos naknade na 150 eura, smanjuje se uvjet neprekidnog prebivališta u Hrvatskoj s 20 na 10 godina, prihodovni cenzus po članu kućanstva podiže se na 300 eura te se omogućuje isplata putem pošte.
Uz to, od 1. siječnja dolazi i “mini” mirovinska reforma, to jest izmjene četiri zakona o drugome mirovinskom stupu radi jačanja drugog i trećeg mirovinskog stupa i povećanja prinosa mirovinskih fondova kako bi se osigurale veće mirovine budućim umirovljenicima.
Izmjenama se, uz ostalo, mogući iznos jednokratne isplate kapitaliziranih sredstava u drugom stupu povećava na 20 posto, izjednačava dodatak na osnovnu mirovinu od 27 posto i fleksibilizira izbor kategorije obveznoga mirovinskog fonda. Propisuje se i obveza ulaganja pet posto neto imovine obveznih mirovinskih fondova A i B kategorije u alternativni investicijski fond s jamstvom povrata, koji bi primarno ulagao u hrvatsko gospodarstvo.
Od Nove godine potpuno se ukidaju i sva smanjenja mirovina od 10 posto koja su uvele prijašnje vlade.
Zdravstvo
Od Nove godine bit će skuplje participacije u zdravstvu za sve pacijente bez dopunskoga zdravstvenog osiguranja, kao rezultat izmjena Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju koje stupaju na snagu s 1. siječnja 2024.
Za pacijente bez dopunskog osiguranja participacija za dan bolničkog liječenja povećava se s 13,29 na 17,70 eura, za specijalističku dijagnostiku sa 6,62 na 8,83 eura, a posjet obiteljskom liječniku ili recept u ljekarni ostaju na sadašnjih 1,32 eura. Maksimalan iznos participacije za bolničko liječenje bit će 580 eura. Polica dopunskog osiguranja HZZO-a ostaje ista, 9,29 eura na mjesec, dok su privatni osiguravatelji najavili porast cijena svojih polica.
Povećava se i cenzus za stjecanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a. Od 1. siječnja to će pravo imati osiguranici kojima ukupan prihod u protekloj kalendarskoj godini iskazan po članu obitelji nije veći od 379,49 eura na mjesec, a za samca 475,12 eura. U 2023. ti su cenzusi iznosili 331,81 eura po članu obitelji i 415,42 eura za samce.
Od 1. siječnja stupa na snagu i odredba izmijenjenog Zakona o zdravstvenoj zaštiti po kojoj županije osnivačka prava nad općim bolnicama, bez naknade, prenose na državu. S prijenosom osnivačkih prava opće bolnice postaju obveznici zajedničke javne nabave istovrsnih roba i usluga kojima se koriste u obavljanju zdravstvene djelatnosti, a počinje i proces reorganizacije bolničkog sustava.
Branitelji
S prvim danom nove godine na snagu stupaju zakonske izmjene koje će braniteljima donijeti veće mirovine i naknade, te im omogućiti duži ostanak u svijetu rada.
Izmjenama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji povećava se osnovica za određivanje osobne invalidnine i drugih braniteljskih prava. Određivat će je Vlada svake godine, a ona ne može biti manja od one u proteklom razdoblju. Dosad su se osobna invalidnina i druga braniteljska prava određivali u postotku od proračunske osnovice čiji se iznos nije mijenjao od 2001. a sa njim ni prava hrvatskih vojnih invalida, cijeli članak pročitajte ovdje.
