Vlada Republike Hrvatske kreće u odlučnu borbu protiv sive ekonomije uvođenjem znatno strožih kazni i restrikcija za kršenje radnih prava. Predstavljajući u Saboru izmjene Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić poručio je kako je rad na crno nedopustiva pojava protiv koje će se država boriti svim raspoloživim sredstvima.
Prema novom zakonskom prijedlogu, ključna promjena usmjerena je na poslodavce koji opetovano krše zakon. Uz već postojeće financijske sankcije koje iznose 2.650 i 6.630 eura, uvodi se drastična nova kazna od 8.000 eura po radniku za one poslodavce kod kojih se rad na crno utvrdi treći put u razdoblju od tri godine.
Gubitak državnih mjera i promjene na “crnoj listi”
Osim visokih novčanih kazni, poslodavci ponavljači suočit će se i s ozbiljnim operativnim posljedicama. Naime, tvrtke i obrti koji završe na javnoj “crnoj listi” Državnog inspektorata izgubit će pravo na korištenje mjera aktivne politike zapošljavanja, odnosno državnih poticaja.
Vlada istovremeno skraćuje razdoblje javne objave na toj listi sa šest na godinu dana, ali uz strože uvjete.
Poslodavac kod kojeg se utvrdi nepravilnost imat će rok od 15 dana da prijavi radnika kako bi izbjegao javno sramoćenje. Uvodi se i ubrzani postupak brisanja s liste u roku od tri dana nakon uplate kazne i podnošenja dokaza, no ta se pogodnost neće odnositi na višestruke povratnike (treći i svaki sljedeći prekršaj). S druge strane, u sklopu administrativnog rasterećenja, ukida se dosadašnja “bijela lista” poslodavaca.
Realno praćenje rada i zaštita uvoza radne snage
Ministar Ružić istaknuo je da Hrvatska trenutačno bilježi rekordan broj od 1,74 milijuna osiguranika i povijesno nisku nezaposlenost, zbog čega nema opravdanja za izbjegavanje zakonskih obveza. U svrhu bolje kontrole, sustav JEER (Jedinstvena elektronička evidencija rada) proširuje se i na druge gospodarske djelatnosti, što će omogućiti praćenje radnika i poslodavaca u realnom vremenu.
Zakon donosi i važne promjene za poslodavce koji zapošljavaju državljane trećih zemalja. Kako bi se zaštitili savjesni poduzetnici od sporosti administracije, rad stranog radnika nakon isteka dozvole neće se smatrati radom na crno, pod uvjetom da je zahtjev za produljenje predan na vrijeme i u skladu s propisima.
