Na pitanje zaslužuje li Zoran Milanović još jedan predsjednički mandat potvrdno je odgovorilo 42,17 posto ispitanika, dok 38,52 posto građana smatra da ne zaslužuje
HDZ s popravljenim rejtingom ulazi u izbornu godinu, pokazalo je prvo istraživanje CroElecto u 2024. koje je, osim rejtinga stranaka i predsjednika države Zorana Milanovića, obuhvatilo i ponovno aktualiziranu temu o vraćanju obveznog vojnog roka. HDZ je prošlu godinu završio s 24,48 posto potpore glasača, a počinje s rastom popularnosti i potporom od 25,22 posto. U siječnju nije bilo većih afera koje bi naštetile najjačoj stranci i dovele do smjena, no pokrenut je štrajk pravosudnih djelatnika, a oporba i Hrvatsko novinarsko društvo uporno su u prvi plan gurali izmjene Kaznenoga zakona o neovlaštenom otkrivanju sadržaja izvidne ili dokazne radnje u fazi istražnog postupka koje postaje kazneno djelo te izbor šefa DORH-a.
Neodlučnih 16,69 posto
Unatoč tome, SDP ne bilježi značajne promjene pa ga je u siječnju biralo 15,33 posto ispitanika, kao i na kraju 2023. godine. SDP je u siječnju održao nekoliko skupova pod sloganom “Borba za dostojanstvo”. U stranci su se bavili i temama poput stanja u zdravstvenom sustavu, sporijeg rasta plaća od rasta inflacije i femicida. Upozoravali su da vladajući uz zaštitu žena od nasilja pokušavaju u paketu podvaliti i izglasavanje tzv. lex AP-a koji smatraju štetnim za slobodu medija. Most se s Hrvatskim suverenistima vratio na treće mjesto. Za tu bi koaliciju glasalo 8,28 posto birača. Mostovac Nikola Grmoja prošlog mjeseca održao je konferenciju za novinare za koju je rekao da će obilježiti godinu i uzdrmati političku scenu, no ubrzo se javio novinar Marin Vlahović i optužio Grmoju da krade tuđe ideje. Slijedi u anketi Domovinski pokret s 8,16 posto, a veliku gužvu u tom dijelu političke arene potvrđuje i Možemo! s 8,03 posto.
Istraživanje je provela agencija 2X1 komunikacije od 15. do 29. siječnja na reprezentativnom uzorku od 1041 ispitanika po županijama. Koalicija IDS-a, Fokusa i Reformista u siječnju je bila na 3,46 posto, a koalicija Socijaldemokrata, Laburista i HSS-a na 3,21 posto. Iza njih je HSU s 2,72 posto, a onda slijede stranke s postotkom manjim od dva posto – Centar (1,61) i Radnička fronta (1,48). Preostale stranke su ispod jedan posto. HSP je s 0,87 posto najbliže tome da dosegne tih jedan posto. Nezavisne liste biralo bi 2,60 posto građana, a neodlučnih je 16,69 posto ispitanika. Upravo bi ti neodlučni mogli odrediti sudbinu nekih stranaka i koalicija jer će zbog tijesnog omjera postotka glasova mogućih poslijeizbornih partnera s lijevog i desnog spektra te centra svaki glas biti važan. Nepoznanica je još kako bi kotirala platforma koju na sjeveru sastavlja međimurski župan Matija Posavec s gradonačelnicima i načelnicima.
Dodajmo da se 19,12 posto HDZ-ovih birača u istraživanju izjasnilo da bi na izborima biralo listu Tomislava Karamarka ako bi se odlučio kandidirati na izborima za Hrvatski sabor. Neki su mediji u rujnu prošle godine nagađali da bi Karamarko mogao na parlamentarne izbore sa svojom listom, no on se o tome nije oglašavao. Sredinom siječnja objavio je na društvenoj mreži fotografiju na kojoj su on, Zlatko Hasanbegović i Željko Glasnović. “Prijatelji zajedno. Napokon”, napisao je Karamarko koji je prije toga objavio nekoliko znakovitih postova, okomivši se na Most koji je nazvao “neartikuliranom nakupinom” i dodao da bi bilo dobro znati za koga i za čiji interes su 2016. skrenuli Hrvatsku u smjer koji danas kritiziraju. Podsjetimo, Most je te godine bio dio vladajuće koalicije koja se ubrzo raspala, a Vlada Tihomira Oreškovića pala. Na Badnjak je pak Karamarko napisao da su “služenje nehrvatskim centrima moći, osobni interesi, laž, demagogija i nametanje novih, nama neprimjerenih (ne)vrijednosti” doveli Hrvatsku u “blato povijesne zbiljnosti”, cijeli članak pročitajte ovdje.
