U super izbornoj godini očekuju nas trostruki izbori. Za one za Europski parlament zna se da će se održati u lipnju, za parlamentarne nije sigurno kad će premijer uz pečat predsjednika RH raspisati datum, a oni za Pantovčak i predsjedničku palicu održat će se koncem godine. Iako još nema najavljenih protukandidata Zoranu Milanoviću, niti je on sam potvrdio borbu za reizbor, iz dana u dan redovito se u javnosti pojavljuju razna imena.
Tako u kuloarima vladajuće stranke, a i političke i medijske scene, u posljednje vrijeme kruže priče kako je jedan od kandidata za predsjednika bivši ministar obrazovanja, ugledni znanstvenik i poduzetnik Dragan Primorac. Dosad su se od kandidata spominjala imena predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića kao i prethodnika Željka Reinera pa do nekih imena koja nisu papirom vezana uz stranku.
Sa ljevice još nema nikakvih potvrda o kandidaturi već se samo nagađa, dok bi desniji spektar mogao u ring baciti Mostovog Ninu Raspudića. Bilo kako bilo, činjenica je da je prema anketama koje ispituju rejtinge političkih stranaka i političara, predsjednik Zoran Milanović i dalje najpopularniji političar u državi. Iz tog podatka analitičari zaključuju da Milanović u ovom trenutku nema ozbiljnog političkog protivnika, što nije beznačajno kada se zna da se prvi krug predsjedničkih izbora održava relativno brzo – krajem ove super izborne godine. Valja podsjetiti, posljednji put je Milanović svrgnuo s prijestolja HDZ-ovu kandidatkinju Kolindu Grabar-Kitarović. Zanimljivo, politički analitičar i komentator Žarko Puhovski prije nekoliko dana je izjavio kako bi jedini pravi protukandidat Milanoviću bila – žena.
Zanimljiva imena
Shodno toj tezi, u javnom prostoru postavilo se pitanje koje žene bi imale šanse u toj utrci protiv vrlo jakog protivnika. Dugo vremena spominjao se mogući povratak u politički ring i same Grabar-Kitarović koja bi pokušala u revanšu ugroziti Milanovića, no on je čini se to sve demantirala i nastavlja graditi međunarodnu i domaću karijeru na više frontova. Osim nje, jedna od potencijalnih kandidatkinja mogla bi biti i Dalija Orešković, bivše šefica Povjerenstva za suočavanje sa sukobom interesa i saborska zastupnica. Upravo je ona bila jedna od prvih koja se sukobila s Milanovićem kad je on iznenadio brojne udruge i lijevi spektar nazvavši nju i kolegice joj “narikačama”. Jedna od potencijalnih kandidatkinja jest i Sandra Benčić iz Možemo koju su mediji već prije nekoliko godina pokušali staviti na listu poželjnih premijerki, no kako to nije izazvalo očekivanu reakciju javnosti, moguće je da ljevica upravo nju odabere kao protukandidatkinju Milanoviću. “Ako bi tko imao šanse, to je ona. Najoštrija je i najelokventnija na ljevici, nitko ne može tako britko nastupati. Osim Milanovića”, rekao nam je naš izvor s ljevice.
Što se desnijeg spektra tiče, Most razmišlja o Mariji Selak Raspudić, dok se spominju i prekaljena imena poput Vesne Škare-Ožbolt koja je prije nekoliko dana napustila stranku Republika, no najavila da se ne povlači iz politike.
Od poznatih imena spominju se i Nikolina Brnjac ministrica turizma i sporta kao Plenkovićeva osoba od povjerenja te Nataša Tramišak koju smatraju jaka u desnom centru uz vrlo jaku podršku u Slavoniji.
I dosta iznenađujuće, u HDZ-ovim kuloarima počela se i zazivati bivša ministrica gospodarstva i nekada financija, a danas šefica Podravke Martina Dalić. “Ona je bila najvažnija premijerova osoba u prošlom mandatu. Bez nje bi propao Agrokor. Podravku je digla u nebesa, javnost je zna. Približava se narodu, stalno sudjeluje u trkačkim natjecanjima, ima karizmu. Povezano ili ne, neki dan je premijer bio u Podravci i koliko znam neki su kroz razgovore spominjali povratak Martine u politiku”, rekao nam je izvor iz HDZ-a.
Spominje se i Martina Bienenfeld kao nezavisna, ali u dobrim odnosima s HDZ-om, Bandićevcima i Možemo te je opstala na mjestu šefice Turističke zajednice Grada Zagreba iako su joj mnogi predviđali pad nakon smrti bivšeg gradonačelnika. A što kaže struka? Politički analitičari Davor Gjenero i Karlo Jurak ne žele raditi podjele na muško-žensko. “Ja nisam sklon tome da se akteri dijeli na tu muško-žensku priču. Mislim da je izrazito važno inzistirati na ravnopravnosti”, rekao je Gjenero.
Podsjetio je na neka jaka imena iz hrvatske političke povijesti. “U većini stranaka nemate pet prepoznatljivih žena koje mogu zbilja nositi stranačku listu. Imali ste u prošlosti u Hrvatskoj izrazito profilirane liderice. Obično su liberalne stranke bile po definiciji otvorenije pa ste imali i Vesnu Pusić u HNS-u, Đurđu Adlešić u HSLS-u, u SDP-u gospođu Antunović, u HDZ-u Jadranku Kosor, Martinu Dalić na strašno važnom mjestu u prvoj Plenkovićevoj vladi, ali sve skupa te osobe nisu bile na tim pozicijama zato što su žene, nego su ozbiljne političke liderice”, smatra i dodaje:
Nema takvih igračica
“Vi danas pogledajte pa ćete vidjeti da u liberalnom polju nemate nekoga tako dobrog ženskog aktera u vanjskoj politici kao što je to bila Vesna Pusić. Niti u konzervativnom i širem krugu baš lidere koji su tako verzirani u makroekonomiji kao Martina Dalić. Đurđa Adlešić se sjajno snalazila u neugodnom prostoru nacionalne sigurnosti i konačno, gospođa Kosor je odigrala, što god netko o njoj danas misli, za Hrvatsku ključnu rolu u pristupnome procesu i taj vid u pristupnom procesu nitko od nje nije očekivao, ali se pokazala kao briljantna liderica. Tu je tajna, vi morate ženama osigurati prostor da dođu blizu vrha i otvoriti im vrata. Onda ćete dobiti rezultat, bez toga nema rezultata”, smatra i dodaje da Milanoviću teško netko može parirati, bilo kojeg spola, piše dnevno.hr.
Politički analitičar i komentator Karlo Jurak smatra kako, neovisno o spolu, teško netko može imati šanse protiv Milanovića. “Mislim da se analitičari i politički akteri varaju kad tvrde kako je Milanović izgubio dobar dio birača na ljevici. Pretpostavljam da odatle ide i teza da bi žena trebala biti protukandidat Milanoviću jer bi onda uz nju stala cijela ljevica koja se na papiru zalaže za prava žena i više žena na važnim funkcijama. No, prema mojoj procjeni, Milanović je svojim mandatom izgubio vrlo malo ili nimalo birača iz lijevog spektra jer oni naprosto nemaju nikoga kvalitetnijeg. S druge strane, tvrdnje da je dobio birače koje nije imao jesu točne, ali su opet minimalne. Dakle, zaključno, izgubio je malo ili nimalo na ljevici, dobio je ili ostao na istom što se tiče šireg biračkog bazena. I naravno, ovog puta iza sebe ima mandat što je uvijek jača pozicija u odnosu na izazivača koji tek mora pokazati strategiju i predstaviti se u kampanji”, zaključuje Jurak.
