Koliko bi zapravo trebala iznositi mjesečna plaća da čovjek može normalno živjeti, platiti sve račune, priuštiti si poneki užitak i pritom nešto uštedjeti? Odgovor ovisi o zemlji, troškovima života i veličini kućanstva, a nova europska analiza pokazuje koliko su razlike među državama velike.
Prema analizi koju je objavio Euronews Business, za ulazak u višu srednju klasu potrebno je ostvarivati mjesečni neto prihod od najmanje 150 posto nacionalnog medijalnog raspoloživog dohotka.
U Europskoj uniji medijalni ekvivalentni raspoloživi dohodak u 2025. godini iznosio je 1912 eura mjesečno. To znači da bi samac za dosezanje spomenutog praga trebao imati 2867 eura neto mjesečno.
Razlike među europskim državama prilično su velike. Među 34 promatrane zemlje potrebni iznosi kreću se od 603 eura u Sjevernoj Makedoniji do čak 6491 euro u Švicarskoj.
Unutar Europske unije najniži prag zabilježen je u Rumunjskoj, gdje iznosi 1023 eura, dok je u Luksemburgu potrebno čak 6256 eura mjesečno.
U Njemačkoj samcu za ulazak u višu srednju klasu treba 3611 eura, u Francuskoj 3307, u Italiji 2758, a u Španjolskoj 2546 eura neto mjesečno.
Zanimljivi su i podaci za nama bliže zemlje. U Mađarskoj je izračunati prag 1099 eura, u Bugarskoj 1108, u Srbiji 975, a u Sloveniji i Hrvatskoj u ovoj analizi nisu navedeni usporedivi iznosi.
Obiteljima je potrebno znatno više
Kod obitelji se računica mijenja jer se pojedini troškovi, poput stanovanja i režija, dijele među članovima kućanstva.
Prema korištenoj europskoj metodologiji, paru bez djece potrebno je 1,5 puta više prihoda nego samcu, dok je četveročlanoj obitelji s dvoje djece mlađe od 14 godina potrebno 2,1 puta više.
Tako bi paru u Europskoj uniji za dosezanje praga više srednje klase trebalo oko 4301 euro neto mjesečno, a četveročlanoj obitelji približno 6021 euro.
Plaća nije jedino što određuje kvalitetu života
Ipak, visina prihoda sama po sebi ne govori sve. Važno je i koliko koštaju stanovanje, hrana, prijevoz i ostale svakodnevne potrebe.
Ekonomisti upozoravaju da osoba s nižim prihodima može imati relativno dobar životni standard ako posjeduje vlastitu nekretninu i živi u području s nižim troškovima života.
Lagodan život, prema objašnjenju stručnjaka, ne znači samo mogućnost plaćanja računa. U njega ulaze i sudjelovanje u društvenom životu, slobodno vrijeme, štednja te mogućnost podmirivanja neočekivanih troškova bez ulaska u financijske probleme.
Važno je pritom naglasiti da se prag od 150 posto medijalnog dohotka koristi kao pokazatelj više srednje klase, a ne kao službeno utvrđena granica financijske sigurnosti.
