Iako se često vjeruje da će djeca bez zadrške potražiti pomoć kada dožive neugodnosti na internetu, stvarnost pokazuje drukčiju sliku. Prema podacima predstavljenima na nedavnom stručnom skupu u Primorsko-goranskoj županiji, čak trećina mladih koji se susretnu s nekim oblikom online nasilja o tome ne govori nikome.
Djeca i adolescenti često prešućuju digitalno zlostavljanje zbog srama, straha od osude ili bojazni da će im roditelji ograničiti korištenje interneta. Upravo ta šutnja omogućuje da problem traje dulje i poprimi ozbiljnije razmjere. Posljedice kibernetičkog nasilja ne moraju biti odmah vidljive. One se ponekad razvijaju postupno, kroz povlačenje iz društva, pad samopouzdanja, promjene u ponašanju, poremećaje prehrane ili ozbiljne emocionalne poteškoće. U najtežim slučajevima mogu se javiti i duboke psihološke krize koje zahtijevaju stručnu pomoć.
Na skupu je predstavljen i međunarodni projekt usmjeren na prevenciju nasilja na internetu te edukaciju djece, roditelja i nastavnika o sigurnijem korištenju digitalnih platformi. Cilj takvih inicijativa je osnažiti mlade da prepoznaju neprihvatljivo ponašanje, ali i potaknuti odrasle da aktivnije razgovaraju s djecom o njihovim online iskustvima.
Stručnjaci ističu da je ključno stvoriti okruženje u kojem će se djeca osjećati sigurno govoriti o problemima bez straha od kazne ili nerazumijevanja. Otvorena komunikacija, pravovremena edukacija i jasne smjernice za postupanje u slučaju nasilja mogu značajno smanjiti rizike.
Digitalni svijet postao je dio odrastanja, no odgovornost za sigurnost djece ne može biti prepuštena samo njima. Uloga roditelja, škola i zajednice ostaje presudna kako bi se spriječilo da šutnja preraste u ozbiljne i dugotrajne posljedice.
