Umirovljenici u Međimurju među onima su koji u Hrvatskoj primaju niže mirovine od državnog prosjeka, a razlika iznosi gotovo 100 eura mjesečno. Najnoviji podaci o isplatama mirovina pokazuju da se sjever Hrvatske, uključujući i Međimursku županiju, nalazi pri dnu ljestvice kada je riječ o prosječnim mirovinama, što za velik broj starijih građana znači znatno teže podmirivanje svakodnevnih troškova.
Prosječna mirovina u Međimurju osjetno je niža od nacionalnog prosjeka, koji se kreće iznad 600 eura, dok mnogi međimurski umirovljenici raspolažu s iznosima koji jedva pokrivaju osnovne životne potrebe. Posebno zabrinjava podatak da velik broj njih prima mirovine ispod razine koja se smatra dostatnom za samostalan i dostojanstven život.
Razlog nižih mirovina ne leži u sadašnjosti, već u strukturi gospodarstva i tržišta rada kakvo je bilo tijekom radnog vijeka današnjih umirovljenika. Međimurci su desetljećima radili u sektorima s nižim plaćama, često u industriji, poljoprivredi i prerađivačkim djelatnostima, gdje su doprinosi bili manji nego u većim urbanim središtima. Posljedice takvog sustava danas su vidljive u visini mirovina.
Uz to, mnogi su imali kraći ili isprekidani radni staž, dio njih radio je u uvjetima koji nisu omogućavali kontinuirano i stabilno uplaćivanje doprinosa, što se dodatno odrazilo na konačni iznos mirovine. Razlike između regija tako su se s vremenom produbljivale, pa danas umirovljenik u Međimurju ima znatno manja primanja od umirovljenika u razvijenijim dijelovima zemlje, iako su troškovi života sve sličniji.
Takva situacija posebno pogađa starije osobe koje žive same, ali i one koje dodatno pomažu članovima obitelji. U uvjetima rasta cijena hrane, energenata i zdravstvenih usluga, niže mirovine postaju ozbiljan socijalni problem koji zahtijeva dugoročan i sustavan odgovor.
Primjer Međimurja jasno pokazuje kako regionalne razlike u mirovinama nisu slučajne, već rezultat dugogodišnjih gospodarskih i demografskih okolnosti. Iako se stanje na tržištu rada posljednjih godina poboljšava, današnji umirovljenici i dalje osjećaju posljedice ranijih razdoblja, zbog čega pitanje mirovina ostaje jedno od ključnih za kvalitetu života starijih građana u ovom dijelu Hrvatske.
