Ljetne večeri mnogima su sinonim za opuštanje, boravak na terasi i druženje na otvorenom. No, za neke ljude takvi trenuci često završavaju neugodnim svrabom, crvenim mrljama i neizbježnim pitanjem: zašto komarci uvijek grizu baš mene, dok druge ostavljaju na miru?
Znanstvenici već godinama istražuju ovaj fenomen i danas znamo da to nije stvar slučajnosti. Komarce privlači niz čimbenika koji su povezani s našim tijelom, ponašanjem, pa čak i genetikom. Naime, veliki dio privlačnosti koju predstavljamo komarcima određuje se našim genetskim kodom. Kemijski spojevi koje izlučuje naša koža, poput karboksilnih kiselina, stvaraju jedinstven miris, a upravo su te tvari glavni signali koji komarcima pomažu da nas lociraju. Taj miris je individualan i relativno postojan, što znači da ga ne možemo jednostavno zamaskirati parfemom ili gelom za tuširanje.
Osim mirisa, komarce privlače i drugi znakovi koje tijelo odašilje. Ugljični dioksid koji izdišemo jedan je od ključnih faktora. Što ga više proizvodimo, a to je povezano s tjelesnom masom, razinom aktivnosti i brzinom metabolizma, to smo ranjiviji. Zato su trudnice, osobe s viškom kilograma i oni koji intenzivno vježbaju često mete ovih napasnika. Dodatnu ulogu igra i mliječna kiselina koja se oslobađa znojenjem, kao i amonijak i drugi mikrospojci koje proizvode bakterije na površini kože.
Neka istraživanja također sugeriraju da krvna grupa može igrati ulogu. Osobe s krvnom grupom O češće su žrtve ugriza nego one s grupom A ili B, iako znanstvena zajednica još uvijek nije postigla puni konsenzus oko toga.
Zanimljivo je da čak i naše navike mogu utjecati na to koliko smo komarcima privlačni. Ispijanje piva, primjerice, može povećati vjerojatnost ugriza iako još nije potpuno jasno zašto. Pretpostavlja se da alkohol mijenja metabolizam i tjelesnu kemiju, što komarci vrlo brzo primijete. Boja odjeće također igra ulogu: tamnije boje poput crne, crvene i tamnoplave vizualno su privlačnije komarcima koji se uvelike oslanjaju na vid u potrazi za domaćinom.
No, nije stvar samo u tome tko će biti ugrizen. Važna je i reakcija tijela na ugriz. Neki ljudi imaju izrazito jaku reakciju, s crvenilom, oticanjem i svrbežom koji može trajati danima. Njihov imunološki sustav proizvodi više histamina, što pojačava upalu. Kod djece i posebno osjetljivih osoba ta reakcija može biti snažna i neugodna, stanje koje je poznato i kao “skeeter sindrom”.
Unatoč tome što se ne možemo u potpunosti zaštititi od komaraca, postoje načini kako smanjiti rizik. Upotreba repelenata, nošenje svijetle i prozračne odjeće te izbjegavanje boravka vani u sumrak i zoru, kada su komarci najaktivniji, mogu znatno pomoći. Osim toga, uklanjanje stajaće vode iz okoliša i korištenje ventilatora na otvorenom prostoru mogu dodatno smanjiti šanse da postanete večera ovim dosadnim krvopijama.
Iako nas komarci neće prestati gnjaviti čim temperature porastu, razumijevanje razloga zašto grizu baš neke od nas omogućuje da se pametnije zaštitimo. Možda ne možemo promijeniti svoju genetiku, ali možemo itekako utjecati na to koliko smo dostupni i privlačni tim malim, letećim napastima.
