Povodom 22. lipnja, Dana antifašističke borbe, žiteljima Međimurske županije i građanima Čakovca prigodnim su se čestitkama obratili župan Matija Posavec i gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini. U svojim su porukama istaknuli povijesnu važnost organiziranog otpora fašizmu i nacizmu, s posebnim naglaskom na specifičan i težak put koji je Međimurje prošlo pod mađarskom okupacijom te na doprinos međimurskih boraca konačnom pripajanju zavičaja matici Hrvatskoj.
Župan Posavec: Žrtva 2.376 Međimuraca trajno nas obvezuje
Župan Matija Posavec podsjetio je da je 22. lipnja 1941. godine u šumi Brezovica kod Siska započeo organizirani otpor koji predstavlja jedno od ključnih polazišta suvremene hrvatske povijesti i demokracije. Za Međimurje, kako navodi, ovo razdoblje ima i dodatnu, duboku identitetsku težinu.
„Međimurje je kroz to vrijeme svjedočilo teškim stradanjima, a mnogi Međimurci bili su mučeni i ubijani od strane mađarskog okupatora. Njihova žrtva trajno nas obvezuje na sjećanje i poštovanje“, naglasio je Posavec.
Iznio je i konkretne povijesne podatke o doprinosu ovoga kraja: u postrojbama narodnooslobodilačke borbe sudjelovalo je 2.376 Međimuraca, od kojih je 329 poginulo, dok je velik broj njih završio u logorima i zatvorima ili stradao kao civilna žrtva. Župan je povukao paralelu s današnjicom, istaknuvši kako je Međimurje danas jedna od najrazvijenijih hrvatskih županija upravo zahvaljujući radu i zajedništvu koje vuče korijene iz te ponosne prošlosti.
„Umjesto podjela, važno je jačati zajedništvo i odgovornost prema budućnosti“, zaključio je Posavec, ističući antifašizam, slobodu i toleranciju kao trajne civilizacijske osnove.
Gradonačelnica Cividini: Antifašističkom borbom sačuvana je državnost i vraćeno Međimurje
Gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini u svojoj se čestitki osvrnula na zločinački karakter NDH, istaknuvši da je borba koja je počela 1941. godine prerasla u masovni pokret jer građani nisu dvojili koja je strana ispravna. Za Međimurce je izbor bio jasan – otpor okupatoru ili odlazak preko Drave u partizane.
Cividini je otvoreno progovorila i o kompleksnosti poratnog razdoblja, povlačeći jasnu granicu između same borbe za slobodu i kasnijeg režima.
„Režim koji je uspostavljen nakon II. svjetskog rata nije bio demokratski, a u poraću i za vrijeme svog trajanja počinio je brojne zločine. No, to ne umanjuje činjenicu da se hrvatski narod zahvaljujući partizanskom, antifašističkom pokretu našao na pobjedničkoj strani“, poručila je gradonačelnica.
Posebno je naglasila da je oslobođenjem u travnju 1945. godine Međimurje konačno pripojeno matici Hrvatskoj, čime su sačuvane granice unutar kojih je u Domovinskom ratu obranjena današnja samostalna i demokratska država.
Zajednička poruka: Temelj za nove generacije
Iako izrečene u različitim formatima, poruke čelnika Županije i Grada Čakovca šalju jedinstvenu i snažnu poruku: antifašistički otpor međimurskih predaka bio je primarno borba za slobodu, ljudsko dostojanstvo i pripadnost hrvatskom prostoru.
Zajednički zaključak oboje čelnika je da se na tim povijesnim temeljima, bez ideoloških podjela, danas mora graditi stabilno, uspješno i tolerantno društvo okrenuto budućnosti i novim generacijama.
