Dok su drugi odustajali od svojih dječačkih snova, Dalibor Kovačec svoj je pretvorio u serijal fantasyromana inspiriran slavenskom mitologijom.
Koliko dugo jedna ideja može živjeti u čovjekovoj glavi?Mjesecima? Godinama? Za Dalibora Kovačeca odgovor je jednostavan: više od dva desetljeća.
Dok su mnogi dječački snovi s vremenom ustupili mjesto svakodnevnim obavezama, poslu i životnim kompromisima, jedan je ostao živ. Polako se razvijao, mijenjao i rastao sve dok nije prerastao u nešto mnogo veće od hobija.
Danas taj san nosi ime Peti Bog.
Riječ je o epskoj fantasy sagi smještenoj u svijet L’vena, prostor bogova, drevnih tajni, magije i mitskih bića inspiriranih slavenskom mitologijom. No priča o nastanku tog svijeta možda je jednako zanimljiva kao i priče koje se u njemu događaju.
Sve je počelo mnogo prije prve knjige
Prvi obrisi svijeta L’vena nastali su još tijekom vojnog roka.Nije bilo planova za objavljivanje romana, književne karijere ili serijala knjiga. Postojala je samo mašta i želja da se stvori nešto vlastito.
Gradovi su dobivali imena. Nastajale su legende. Rađali su se junaci i bogovi.
Iz godine u godinu svijet je postajao sve bogatiji. Dok su se mijenjali poslovi, životne okolnosti i interesi, L’ven je ostajao prisutan negdje u pozadini, čekajući pravi trenutak da njegove priče budu ispričane.
“Mislim da svatko od nas nosi neki svoj svijet u sebi. Razlika je samo u tome što većina ljudi s vremenom prestane slušati taj glas”, kaže Kovačec.
Kako hobi prerasta u životni projekt
Mnogi ljudi sanjaju da će jednog dana napisati knjigu. Malo ih doista sjedne i napiše je. Još manje njih ostane vjerno istoj ideji više od dvadeset godina. Upravo je to ono što priču o Petom Bogu čini posebnom.
Svijet nije nastao preko noći. Nije nastao ni kao reakcija na trenutačni književni trend. Razvijao se polako, gotovo organski, godinama prije nego što su njegove priče stigle do čitatelja.
Možda upravo zato djeluje toliko stvarno.
Iza svakog grada, naroda i legende kriju se godine promišljanja, istraživanja i nadograđivanja detalja koji zajedno čine jednu veliku cjelinu.
Hagala nije princeza koju treba spasiti
Fantasy književnost često prati stereotip da se vrti oko ratnika, kraljeva i heroja. No među najzanimljivijim likovima sage Peti Bog nalazi se žena. I to ne bilo kakva.
Hagala je glavna antagonistkinja serijala, žena čije odluke mijenjaju sudbine čitavih kraljevstava. Karizmatična, inteligentna, ambiciozna i opasna, ona nije lik koji postoji kako bi podržao priču nekog muškog junaka.
Naprotiv. Ona je pokretač mnogih ključnih događaja.
Poput najboljih književnih negativaca, Hagala nije zla radi same zlobe. Njezine odluke proizlaze iz vlastitih uvjerenja, želja i rana koje nosi iz prošlosti. Upravo zato kod čitatelja izaziva podijeljene reakcije, neki je osuđuju, dok drugi u njoj pronalaze jednog od najzanimljivijih likova cijele sage.
A možda je upravo to znak dobro napisanog lika. Ne mora vam se sviđati. Ali ne možete ga zaboraviti.
Slavenski mitovi u novom ruhu
Dok većina ljubitelja fantastike bez problema prepoznaje nordijske bogove poput Odina ili Thora, slavenska mitologija mnogo rjeđe pronalazi put do suvremenih romana. Kovačec je upravo u tome vidio priliku.
Inspiriran bogatim nasljeđem slavenskih mitova i narodnih predaja, odlučio je stvoriti svijet koji će po strukturi pratiti najbolje tradicije moderne epske fantastike, ali će u sebi nositi duh mitologije s naših prostora.
Rezultat je kombinacija poznatog i novog: svijet koji ljubitelji fantasyja mogu lako prihvatiti, ali koji istovremeno nudi drukčije mitove, drukčije bogove i drukčije priče.
Zašto nas ovakve priče i dalje privlače?
Možda zato što se iza svih zmajeva, bogova i magije kriju teme koje su univerzalne.
Ljubav. Moć. Izdaja. Nada. Strah od gubitka. Potreba da ostavimo trag.
To su priče koje ljudi pričaju jedni drugima tisućama godina, bez obzira na to odvijaju li se u stvarnom svijetu ili u potpuno izmišljenom kraljevstvu. A priča o nastanku Petog Boga podsjeća na još nešto.
Da snovi nemaju rok trajanja. Ponekad im trebaju godine da sazriju. Ponekad desetljeća.
