Na okruglom stolu pod nazivom “Zajednice otpornosti: suzbijanje nasilja, droga i oružja u romskim naseljima” u Hrvatskom saboru raspravljalo se o ključnim izazovima s kojima se suočavaju stanovnici romskih naselja – dostupnosti droga i oružja, siromaštvu te društvenoj izolaciji. Poseban naglasak stavljen je na važnost obrazovanja, zapošljavanja i kvalitetnije povezanosti s institucijama kao glavnim preduvjetima za izlazak iz začaranog kruga marginalizacije.
Saborski zastupnik Veljko Kajtazi upozorio je da u nedostatku formalne financijske podrške mnogi pribjegavaju kamatarenju, koje postaje svojevrsni paralelni sustav preživljavanja. Po njegovim riječima, jedini izlaz je osiguravanje dostupnih legalnih mikro-kredita i financijske edukacije. Govorio je i o povratnim migracijama Roma u naselja nakon neuspješnih pokušaja integracije u šire društvo, ističući da to nije znak dobrovoljne izolacije, već rezultat isključivanja. Kao potencijalnu mjeru za jačanje discipline i uključivanje u društvo spomenuo je i mogućnost obveznog vojnog roka za mlade Rome.
Predsjednica Saveza Roma u Hrvatskoj Kali Sara, Suzana Krčmar, upozorila je na zabrinjavajući porast konzumacije droga, čak i među djecom od 10 ili 11 godina. Djeca, kako je navela, najviše strahuju od neprihvaćanja, nezaposlenosti, ovisnosti i društvene nejednakosti. Slično je istaknuo i Čedo Todorović, zamjenik predsjednika Vijeća romske nacionalne manjine Brodsko-posavske županije, dodavši kako policija snosi dio odgovornosti jer je tolerirala ponašanja pojedinih osoba povezanih s kriminalnim radnjama.
Vladimir Faber, zamjenik načelnika PU međimurske, naglasio je kako zapošljavanje Roma u policijskim redovima može znatno ojačati povjerenje zajednice u sustav. Najavio je da će već iduće godine u županiji djelovati sedmero policajaca romske nacionalnosti, što će olakšati komunikaciju i suradnju. Ujedno je istaknuo da je broj prekršaja i kaznenih djela unutar zajednice u ovoj godini već smanjen za više od 20 posto.
Prema riječima ravnatelja Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Alena Tahirija, upravo su obrazovanje i zapošljavanje mladih Roma ključni za razbijanje kruga siromaštva. Statistike iz 2018. pokazuju da tek svako treće romsko dijete pohađa vrtić i upisuje srednju školu, dok stopa nezaposlenosti ostaje izrazito visoka. Tahiri je naglasio paradoks da Hrvatska uvozi radnu snagu, dok veliki broj domaćih Roma ostaje izvan tržišta rada.
Državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa i uprave, Fadila Bahović, spomenula je projekt Roma-mentor kao primjer dobre prakse u procesu integracije, no istaknula je da je zbog nedostatka financiranja njegova provedba zaustavljena.
Sudionici su se složili da su sustavna ulaganja u obrazovanje, zapošljavanje i uključivanje Roma u institucije najbolji način za jačanje zajednica i smanjenje problema droga, oružja i siromaštva u romskim naseljima.
