U prošloj godini broj oglašenih potreba za radnicima povećan 3,6 posto.
Protekla godina je prema evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje zaključena s nešto manje od 1,65 milijuna osiguranika. Iako je to, prema već uobičajenom sezonskom obrascu, manje nego u studenome za 9240, a u odnosu na sezonski uobičajeni vrhunac zaposlenosti u srpnju za oko 37.700 manje, u godišnjim usporedbama broj osoba koje rade krajem 2023. bio je veći za 2,5 posto ili 41.143 nego na kraju 2022.
Niz pozitivnih godišnjih stopa stanja zaposlenosti s lanjskim je prosincem stigao do 34. mjesec uzastopnog rasta. Potražnja na domaćem tržištu rada općenito je na povijesno najvišim razinama, a to se lani očitovalo u 3,6-postotnom povećanju broja oglašenih potreba za radnicima.
Usporavanje, ali…
U komentaru OVI indeksa, koji prati stanje potražnje za radom, analitičari Ekonomskog instituta ističu kako lanjski porast online oglasa slobodnih radnih mjesta (na portalu Moj posao) predstavlja određeno usporavanje, ali dijelom je to i posljedica baznih efekata. O tome ponešto govori i podatak da je u 2023. u odnosu na pretkriznu 2019. broj oglasa bio veći 37 posto.
Osim što se u uvjetima manjka radne snage u djelatnostima u kojima je on najizraženiji, nastavlja povećanje uvoza radnika, a već duže vrijeme raste i broj umirovljenika koji uz mirovinu rade do polovice radnog vremena (lani za 20%), situacija na tržištu rada potiče, dakako, i daljnji rast plaća. Prosječne bruto plaće rastu i realno, a ne samo nominalno od početka 2023., a neto prosjeci i u realnom iskazu bilježe pozitivne godišnje stope od ožujka.
Prema posljednjim podacima državnih statističara, listopadska prosječna neto plaća (isplate u studenome) zaposlenih u pravnim osobama iznosila je 1178 eura, čime je godišnji rast ubrzao na 14,6 posto nominalno, odnosno 8,3 posto realno. Kako su niže plaće rasle više, kod medijalne je s dosegnutih 1016 eura nominalno povećanje bilo nešto veće (16,4%), cijeli članak pročitajte ovdje.
