U ekonomskim izvješćima raznih međunarodnih organizacija, od Europske komisije i OECD-a do Svjetske banke i MMF-a, ističe se važnost poboljšanja upravljanja državnim poduzećima u Hrvatskoj. Jedna od stalnih preporuka je depolitizacija i profesionalizacija, uz povećanje efikasnosti i optimalizaciju broja zaposlenih.
U najnovijoj Bijeloj knjizi Udruženja stranih ulagača, od 43 preporuke za poboljšanje poslovne klime u Hrvatskoj, istaknuta je hitna primjena OECD-ovih načela upravljanja državnim poduzećima, posebno u kontekstu unutarnjih rezervi radne snage. Procjenjuje se da u državnim poduzećima u Hrvatskoj, koja zapošljavaju oko 100 tisuća ljudi, postoji oko 20 tisuća viška zaposlenih, što se može tumačiti kao “skrivena nezaposlenost ili podzaposlenost”.
Preporuke se fokusiraju na identifikaciju viškova i razvoj programa prekvalifikacija radi povećanja zapošljivosti u sektorima gdje nedostaje radne snage. Predlaže se i fleksibilniji porezni poticaji za privatna poduzeća koja ulažu u obrazovanje kandidata za posao, čak i u fazi selekcije.
U usporedbi s drugim zemljama poput Slovenije, Slovačke, Danske i Irske, pokazatelji sugeriraju da Hrvatska ima značajne viškove zaposlenih u sektorima vodoopskrbe, upravljanja otpadom i energetike. Iako ti pokazatelji nisu osjetljivi na kvalitetu javnih usluga, ukazuju na potrebu za smanjenjem viška zaposlenih u državnim poduzećima radi povećanja učinkovitosti.
Uz bolje upravljanje državnim poduzećima, glavne preporuke OECD-a za pristupanje Hrvatske toj organizaciji ističu nužnost jačanja autonomije uprava i smanjenja politizacije u imenovanju ključnih osoba u javnim poduzećima.
Ukupno gledano, u Hrvatskoj je 2022. poslovalo 326 značajnih poduzeća u državnom vlasništvu koja su ostvarila prihod od 7,2 milijarde eura od prodaje. Poduzeća u potpunom državnom vlasništvu zapošljavala su oko 86 tisuća radnika, dok je oko 7 tisuća zaposlenih radilo u manjim komunalnim poduzećima.
